Malo bi tko pomislio da je ozbiljna, pedantna, pomalo samozatajna ravnateljica Instituta za turizam Sanda Čorak strastvena džudašica iza koje su brojni sportski uspjesima i čak pet zlatnih medalja u bivšoj državi. Posljednjih 11 godina je i predsjednica Hrvatskog judo saveza, kao jedna od samo dvije žene na toj funkciji u Europi.
U svojoj obitelji nije prva sportašica, otac joj je bio poznati nogometaš Tomislav Crnković, koji se s Olimpijskih igara u Helsinkiju 1952. vratio sa srebrnom medaljom. Za sebe sama kaže da ima dva života, turizam i sport, a u poslu je snažno angažirana da te dvije stvari što više zbliži.
Upravo ste vratili s godišnjeg odmora, kako Jadran s milijun turista dnevno izgleda nekom tko turizam znanstveno promišlja?
Na godišnjem se ne opterećujem previše znanstvenim promišljanjima, već se nastojim što više odmoriti i opustiti. No uvijek mi je zanimljivo slušati komentare ljudi koji se “razumiju u turizam”. Sad su gužve neminovne, pogotovo tijekom putovanja prema moru. No na odredištu to ne mora biti tako. Gužvu se mora kontrolirati.
Hrvatski sportaši pronose glas naše zemlje u svijetu i najbolji su promotori turizma
U nekim mjestima, međutim, prevladava “masovka”, ta mjesta nisu uspjela očuvati svoju primorsku autentičnost. Na sreću nas koji na odmoru tražimo više mira i lokalnog ugođaja, i to je moguće pronaći na Jadranu, ponajviše na otocima. Za glazbene, kulturne festivale, sportska događanja i naprosto zabavu na ulicama uvijek ima prostora i potrebe. Toga nam još manjka, kao i regionalnih proizvoda na jelovnicima u restoranima, među suvenirima i u trgovinama. Iako smo napredovali, još je puno unificiranosti u ponudi, a to turistima nije privlačno.
Razvija li se naš turizam u dobrom smjeru ili nam se on, kako kritičari vole reći, jednostavno događa sam od sebe?
Naš se turizam razvija u dobrom smjeru, pitanje je jedino jesmo li zadovoljni tempom. Turizam je jedan od rijetkih sektora koji već nekoliko godina ima strategiju razvoja na koju se oslanjaju mnoge aktivnosti s nacionalne razine. S obzirom na to da ne postoji regulativni sustav koji bi uspostavio vezu između planova više i niže razine u zemlji, pitanje je koliko se ta strategija operacionalizira u županijama i na destinacijama. Generalno su turistički djelatnici svjesni tržišne pozicije našeg turizma i potrebe daljnjeg podizanja kvalitete kao i potrebe da se uspostavi učinkovitiji sustav upravljanja turizmom na destinacijama. To se, istina, tek djelomično provodi u praksi. No ne bih bila toliko kritična i rekla da nam se turizam događa “sam od sebe”, ali još uvijek su rijetka područja koja planiraju, nadziru i, ako treba, revidiraju svoj turistički razvoj.
Foto: Jurica Galoić/Pixsell
Jeste li doživjeli nešto zbog čega jadranske domaćine valja posebno pohvaliti ili pokuditi?
Na dva su područja napravljeni značajni pomaci, u povećanju kvalitete hotelske usluge i u uređenju javnih površina. No svakako se treba pozabaviti gužvama zbog brojnih gostiju s kruzera i pretjeranim posjetom nacionalnim parkovima kako ne bismo u budućnosti imali više štete nego koristi. Krajnje je vrijeme za određivanje nosivog kapaciteta, odnosno broja gostiju koji dugoročno neće štetiti resursima.
Kriza u Turskoj, problemi Egipta i Tunisa Hrvatskoj u predsezoni nisu donijeli osjetniji rast broja gostiju. Španjolska istodobno od potražnje “puca po šavovima” – zašto domaći turizam nije više profitirao?
To je, prije svega, pitanje kreiranja proizvoda koji će potaknuti goste na dolazak. Glavni problem hrvatskog turizma odnosi se na manjak turističkih doživljaja u pred i posezoni. Sunce i more ostat će naš glavni proizvod, i tu nema ništa loše, ali prava konkurentnost očituje se upravo u mogućnostima produljenja sezone. Potencijalno europsko tržište koje nam je geografski blizu i sklono kraćim odmorima tijekom godine je veliko, međutim potrebni su inovativni sadržaji koji bi privukli goste. S obzirom na generalne potrošačke trendove – zdravo, zeleno, eko – naši su potencijali još uvijek u velikoj mjeri neiskorišteni, a turistički giganti kao što je Španjolska u tome se jako dobro snalaze.
U posljednje četiri godine imali smo tri ministra turizma, jesu li te brze izmjene škodile sektoru?
Škodile su u nečinjenju – svakom ministru potrebno je nekoliko mjeseci da utvrdi ono što je potrebno raditi, a takvih je mjeseci posljednjih godina bilo i suviše. Turizam, naravno, funkcionira jer se odvija na lokalnoj razini, ali ograničenja koja dolaze s nacionalne razine nije moguće riješiti bez učinkovitog Ministarstva. Kad je, primjerice, riječ o potrebnim izmjenama, dopunama ili novim zakonima, turizam mora raditi s drugim resorima, a upravo za kvalitetnu međuresornu suradnju treba vrijeme koje zadnji ministri nisu imali.
Privatni smještaj ove sezone narastao je za nekoliko desetaka tisuća kreveta prema lani, je li previše imati više od pola milijuna turističkih postelja u zimmer freiju, dok ih hoteli imaju tek 130.000?
U slučaju gospodarske krize moglo se očekivati da će doći do porasta registriranog privatnog smještaja. Dakako da bi bilo bolje da imamo više hotela, međutim teško ćemo promijeniti omjere i mislim da je potrebna hitna nacionalna akcija u cilju poticanja veće kvalitete i jasnije segmentacije iznajmljivačima. Treba im pomoći da se educiraju, da pronađu specifičnosti, kreiraju brendove. To nije moguće u kratkom roku, ali tako bi privatni smještaj postao snaga našeg turizma, a ne slabost.
Što mislite o praksi da svaki kilogram voća, mesa, drugih namirnica i potrepština, kako na tržnicama, tako i u trgovačkim lancima na moru stoji osjetno više na kontinentu?
To je jako loše. Vjerujem da bi npr. jačanjem poljoprivredne proizvodnje i ponude cijene na tržnicama bile niže. U zemlji u kojoj kriza traje više godina ne treba se čuditi da pojedinci, ali i trgovački lanci nastoje zaraditi na onome tržištu koje raste, a to je turističko. Na žalost, turist koji se osjeća okradeno nakon odlaska u trgovinu ili na tržnicu neće nas više promovirati i pitanje je hoće li se vratiti.
Prije turističke imali ste zavidnu sportsku karijeru u džudu, kako ste uopće završili u turizmu?
Studirala sam i paralelno se aktivno bavila sportom. Moj diplomski rad slučajno se odnosio na turizam pa sam poslije nekoliko godina volontiranja i rada u prvoj istraživačkoj i marketinškoj agenciji u Hrvatskoj (CEMA) shvatila da se želim usmjeriti na istraživanja u jednom području, a u to vrijeme je Institut za turizam tražio djelatnika s iskustvom u istraživanju i marketingu.
Ostali ste aktivni u tom sportu, koliko je džudo popularan među mladima?
Nastavila sam i sa sportom, ali u funkciji sportske administracije, prvo u klubu, a zatim i u Hrvatskom judo savezu. Intenzivnim timskim radom našeg saveza, na koji sam jako ponosna, uspjeli smo znatno podići popularnost džuda. Tome su pridonijeli projekti kao što je “Džudo u škole”, organizacija Europskih kupova i seniorskih Grand Prix natjecanja, ali i medalje naših mladih natjecatelja. Džudo je zanimljiv jer podiže i fizičku i intelektualne snage, a naši treneri, koji su jako predani svome poslu, utječu na moralne vrijednosti mladih, na njihovo samopouzdanje i samokontrolu, što im pomaže i u školi i kasnije u životu.
Zalažete se za snažnije veze turizma i sporta, kako bi to trebalo izgledati u praksi?
Sport i turizam imaju zajedničke korijene koji sežu daleko u povijest, a Hrvatska ima veliku tradiciju i u jednom i u drugom pa to svakako treba iskoristiti bolje nego dosad. Sport i kultura u turizmu produljuju sezonu, čine svaki turistički proizvod bogatijim, a i tržište to traži.
Za uspješan razvoj sportskog turizma potrebna je bolja komunikacija i suradnja između nacionalnih sportskih saveza i turističkih kuća i agencija. Pripreme sportaša uz različite sportske i sportsko-zabavne manifestacije su proizvod koji treba razvijati, a hrvatski sportaši koji gotovo svakodnevno pronose glas naše zemlje u svijetu najbolji su promotori našeg turizma i potrebno je da turizam to shvati i prizna.
da ministri turizma fale i te kako pokazatelj je,da je lutrija ici na odmor u hrvatsku iskusnom spanjolske,grcke,turske. turci su daleko ljubazniji,grci orginalniji a spanjolska je profesionalac. i sto je skrajnje odbijajuce je nekorektnost na trznicama u trgovinma,taxisti,djelomicno privatni smjestaji su ispod svakoga nivoa.djelomicno ide ali lutrija.