Tri ekonomska scenarija za sukob u Gazi: Hoće li uslijediti globalna ekonomska kriza?

Poput ratova na Bliskom istoku iz prošlosti, sukob između Izraela i Hamasa koji je izbio prošlog tjedna ima potencijal poremetiti svjetsko gospodarstvo — pa čak i gurnuti ga u recesiju ako se više zemalja uvuče, piše Bloomberg. Naime, oštrija eskalacija sukoba mogla bi dovesti Izrael u izravan sukob s Iranom, dobavljačem oružja i novca za Hamas, koji su SAD i Europska unija proglasili terorističkom skupinom. U tom scenariju, Bloomberg Economics procjenjuje da bi cijene nafte mogle porasti na 150 dolara po barelu, a globalni rast pasti na 1,7%, što bi dovelo do recesije koja bi oduzela oko bilijun dolara svjetske proizvodnje.

Bloomberg ističe kako sekundarni učinci poput ovih ekonomskih nisu na prvom mjestu nakon dosadašnje ljudske tragedije u ovom ratu, no sukob na Bliskom istoku može izazvati potrese u cijelom svijetu jer je regija ključni opskrbljivač energijom i ondje je ključni brodski prolaz. Arapsko-izraelski rat 1973., koji je doveo do naftnog embarga i godine stagflacije u industrijskim gospodarstvima, najjasniji je primjer. Drugi sukobi imali su ograničeniji učinak, čak i kada su ljudski gubici bili visoki.

Bloomberg podsjeća da je sadašnje svjetsko gospodarstvo ranjivo. Još se oporavlja od inflacije koju je pogoršala ruska invazija na Ukrajinu prošle godine. A još jedan rat u regiji koja proizvodi energente mogao bi ponovno potaknuti inflaciju. Šire posljedice mogle bi nastati zbog ponovnih nemira u arapskom svijetu, ali i predsjedničkih izbora sljedeće godine u SAD-u, gdje su cijene benzina ključne za raspoloženje glasača.

VEZANI ČLANCI

Svi ovi potencijalni učinci ovise o tome kako će se rat razvijati tijekom sljedećih tjedana ili mjeseci. Bloomberg Economics ispitao je vjerojatni utjecaj na globalni rast i inflaciju prema tri scenarija. U prvom, neprijateljstva ostaju uglavnom ograničena na Gazu i Izrael. U drugom, sukob se prelijeva na susjedne zemlje poput Libanona i Sirije koje su domaćini moćnim milicijama koje podupire Teheran, pretvarajući ga u proxy rat između Izraela i Irana. Treći uključuje eskalaciju u izravni vojni sukob između dva regionalna neprijatelja.

U svim tim slučajevima, posljedice su iste – skuplja nafta, viša inflacija i sporiji rast – ali veličina gospodarskog udara je drukčija. Što se sukob širi, to njegov utjecaj postaje globalniji, a ne regionalni. Naravno, stvarni raspon rizika i mogućnosti je širi i složeniji nego što ovi scenariji mogu obuhvatiti. Pokazalo se da je čak i jednostavne ekonomske uzročno-posljedične lance teško predvidjeti zbog nestabilnosti zadnjih godina, a ratove je puno teže predvidjeti. Ipak, scenariji koje je Bloomberg prikazao trebali bi barem pomoći u uobličavanju razmišljanja o onome što dolazi.

Scenarij 1: Sukob ograničen na Gazu

Godine 2014. otmica i ubojstvo trojice Izraelca od Hamasa bili su okidač za kopnenu invaziju na Gazu u kojoj je poginulo više od 2000 ljudi. Borbe se nisu proširile izvan palestinskog teritorija, a njihov utjecaj na cijene nafte i globalno gospodarstvo bio je prigušen. Broj smrtnih slučajeva prošlog tjedna već je veći. Ipak, jedna od mogućih posljedica trenutačnog sukoba bila bi ponavljanje te tragične priče – u kombinaciji sa strožim provođenjem američkih sankcija iranskoj nafti.

GALERIJA Izraelska vojska gomila tenkove blizu granice s Pojasom Gaze

Teheran je ove godine povećao proizvodnju nafte za čak 700.000 barela dnevno budući da su razmjene zarobljenika i odmrzavanje imovine signalizirali zatopljavanje odnosa sa SAD-om. Nestanu li ti bareli pod pritiskom SAD-a, Bloomberg Economics procjenjuje porast cijene nafte od 3 do 4 dolara.

Utjecaj na globalno gospodarstvo prema ovom scenariju bio bi minimalan, osobito ako Saudijska Arabija i UAE nadoknade izgubljene iranske barele koristeći svoje rezervne kapacitete. U intervjuu na godišnjim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda u Maroku ministrica financija Janet Yellen rekla je da u ovoj fazi ne vidi znakove "velikih ekonomskih valova". "Kritično je važno da se sukob ne proširi", rekla je Yellen.

Scenarij 2: Proxy rat

Što ako se proširi? Hezbollah — politička stranka i milicija koju podupire Iran i koja je moćan igrač u Libanonu — već je razmijenila vatru s izraelskim snagama na granici i rekla je da je navođenim projektilima pogodila položaj izraelske vojske. Ako se sukob proširi na Libanon i Siriju, gdje Iran također podržava naoružane skupine, on bi se zapravo pretvorio u posrednički rat između Irana i Izraela – a ekonomska cijena bi porasla. "Iran i Hezbollah prate i procjenjuju situaciju", kaže Yair Golan, bivši zamjenik načelnika stožera izraelske vojske. "Ako se Hezbollah pridruži kampanji, tajming bi mogao biti nakon početka kopnene operacije u Gazi."

VEZANI ČLANCI

Eskalacija na ovim linijama povećala bi vjerojatnost izravnog sukoba između Izraela i Irana, što bi vjerojatno dovelo do povećanja cijena nafte. U kratkom, ali krvavom ratu između Izraela i Hezbolaha 2006., nafta je skočila za 5 dolara po barelu. Povrh šoka od scenarija ograničenog rata, ekvivalentan potez danas bi povisio cijenu za 10% na oko 94 USD.

Napetosti bi mogle porasti i u široj regiji. Egipat, Libanon i Tunis zaglibili su u gospodarsku i političku stagnaciju. Odgovor Izraela na napad Hamasa već je izazvao prosvjede u nizu zemalja u regiji. Udaljenost od protuizraelskih marševa do protuvladinih nemira kratka je. Ponavljanje arapskog proljeća — vala prosvjeda i pobune koji je srušio vlade početkom 2010-ih — nije nezamislivo.

Globalni ekonomski učinak u ovom scenariju dolazi od dva šoka: skoka cijena nafte od 10% i poteza za smanjenje rizika na financijskim tržištima u skladu s onim što se dogodilo tijekom arapskog proljeća. Procjena je usporenje od 0,3 postotna boda globalnog rasta iduće godine — oko 300 milijardi dolara izgubljene proizvodnje — što bi usporilo tempo na 2,4%. Ne uzimajući u obzir krizu prouzročenu koronom 2020. i svjetski pad 2009., to bi bio najslabiji rast u tri desetljeća.

Više cijene nafte također bi dodale oko 0,2 postotna boda globalnoj inflaciji držeći je blizu 6% i održavajući pritisak na čelnike središnjih banaka da zadrže čvrstu monetarnu politiku čak i kad rast gospodarstva bude ispod očekivanja.

Scenarij 3: Iransko-izraelski rat

Izravni sukob između Irana i Izraela scenarij je male vjerojatnosti, ali opasan. To bi mogao biti okidač za globalnu recesiju. Nagli skok cijena nafte i pad rizične imovine zadali bi značajan udarac rastu i podigli inflaciju na viši stupanj. "Nitko u regiji, čak ni Iran, ne želi vidjeti kako sukob Hamasa i Izraela eskalira u sveobuhvatni regionalni rat", kaže Hasan Alhasan, istraživač na Međunarodnom institutu za strateške studije. To ne znači da se neće dogoditi, pogotovo ako su emocije uzburkane. "Mogućnost pogrešne procjene je velika", kaže Alhasan.

Izrael već dugo gleda na iranske nuklearne ambicije kao na egzistencijalnu prijetnju. Potezi Teherana za izgradnju vojnog saveza s Rusijom, obnovu diplomatskih veza sa Saudijskom Arabijom i izglađivanje odnosa sa SAD-om donijeli su nelagodu. Izrael i SAD poslali su različite poruke o sudioništvu Irana u napadu Hamasa. "Postoje neki dokazi da su oni mogli znati za to", izjavio je 9. listopada izraelski ministar za strateška pitanja Ron Dermer . Američki dužnosnici kažu da imaju dokaze da su iranski čelnici bili iznenađeni, izvijestio je New York Times 11. listopada, iako su opisali Iran kao sudionika u širem smislu jer financira i naoružava Hamas.

U sukobu između Izraela i Irana “Teheran bi vjerojatno pokušao aktivirati cijelu svoju mrežu posrednika i partnera u Siriji, Iraku, Jemenu i Bahreinu”, rekao je Alhasan. "Imao bi dugačak popis različitih zapadnih meta u regiji na izbor." U ovom scenariju, povećane napetosti među supersilama dodale bi nestabilnoj mješavini. SAD je blizak saveznik Izraela, dok Kina i Rusija produbljuju veze s Iranom. Zapadni dužnosnici kažu da su zabrinuti da će Kina i Rusija iskoristiti sukob kako bi odvratile pozornost i vojne resurse s drugih dijelova svijeta.

VEZANI ČLANCI

Budući da oko petine svjetske ponude nafte dolazi iz regije Zaljeva, cijene bi skočile u nebo. Nije isključeno ponavljanje napada proiranskih militanata na pogone Aramca 2019., koji je obustavio gotovo polovicu saudijske opskrbe naftom. Cijena sirove nafte možda se neće učetverostručiti, kao što se dogodilo 1973. kada su arapske države uvele embargo kao odmazdu za američku potporu Izraelu u ratu te godine. Ali ako Izrael i Iran ispaljuju projektile jedan na drugoga, cijene nafte mogle bi porasti u skladu s onim što se dogodilo nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. godine. S puno višom početnom točkom danas, skok ove veličine mogao bi dovesti naftu do 150 dolara po barelu.

Rezervni proizvodni kapaciteti u Saudijskoj Arabiji i UAE možda neće spasiti situaciju ako Iran odluči zatvoriti Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi jedna petina dnevnih svjetskih zaliha nafte. Došlo bi i do ekstremnijeg pomaka smanjenja rizika na financijskim tržištima, možda usporedivog s 1990. godinom.

Bloomberg Economics u tom slučaju predviđa pad globalnog rasta od 1 postotnog boda – svodeći rast za 2024. na 1,7%. Svjetske recesije teško je definirati: brzo širenje gospodarstava poput Kine znači da su izravna smanjenja rijetka. Ali 1,7% bi zadovoljilo kriterije. Opet izostavimo šokove zbog COVID-19 i globalne financijske krize, to bi također bio najgori rast od 1982. godine – razdoblja kada je Fed podigao kamatne stope kako bi obuzdao inflaciju nakon naftnog šoka 1970-ih.

Ovako velik naftni šok također bi izbacio iz kolosijeka svjetske napore da se obuzdaju cijene – ostavivši globalnu inflaciju na 6,7% sljedeće godine. U SAD-u bi Fed-ov cilj od 2% ostao nedostižan, a skupi benzin bio bi prepreka za reizbornu kampanju predsjednika Joea Bidena.

Velike žrtve u Izraelu povećavaju vjerojatnost krvave odmazde i regionalnog rata. Međutim, situacija još uvijek više naginje prema sukobu s visokom cijenom u ljudskoj patnji, ali ograničenim ekonomskim i tržišnim učinkom. Jedno je sigurno: nade za stabilniji Bliski istok sve su manje. Posljednjih godina približavanje Saudijske Arabije i Irana te mirovni sporazumi između Izraela i nekoliko arapskih država, s izgledima da bi Saudijci uskoro mogli slijediti njihov primjer, povećali su očekivanja da bi regija mogla vidjeti kraj sukoba koji traju desetljećima.

Umjesto toga, suočava se s novim požarom. Ruska invazija na Ukrajinu, američko-kineski trgovinski rat i rastuće napetosti oko Tajvana pokazuju da se geopolitika vratila kao pokretač ekonomskih i tržišnih ishoda. Na Bliskom istoku to nikada i nije nestalo.

VIDEO Izrael gomila snage uz granicu Gaze

Video: Reuters