Iako će se predsjednički izbori u Sloveniji održati tek za četiri mjeseca, predizborna kampanja za najviši položaj u zemlji, koji je već dva mandata u rukama Boruta Pahora, već je započela. Pahor je koncem prošlog tjedna na svečanosti u povodu slovenskog Dana državnosti – koji Slovenci i dalje obilježavaju 25. lipnja, na dan kada su Slovenija i Hrvatska 1991. koordinirano proglasile neovisnost – održao svoj posljednji veliki državnički govor na toj dužnosti.
Nakon nedavnih parlamentarnih izbora, sudeći po najavljenim predsjedničkim kandidaturama, lako bi se moglo dogoditi da se i na predsjedničkim izborima nastavi val velikih političkih promjena koje su započele uvjerljivom pobjedom novog premijera Roberta Goloba i njegova Pokreta sloboda na parlamentarnim izborima.
Zastupala Melaniju Trump
Te će promjene u ovom slučaju značiti distanciranje od kontroverzne političke ostavštine odlazećeg predsjednika Pahora, koji je u svoja dva predsjednička mandata, pa i u vrijeme proteklog Janšina mandata, obilježenog napadima na demokraciju, medije i vladavinu prava, najčešće izbjegavao bilo kakva očitovanja o ključnim političkim i društvenim problemima, uglavnom se baveći samopromocijom na Instagramu, čime je, po ocjeni brojnih kritičara, degradirao formalno najvišu funkciju u zemlji, ispraznivši je od svakog smisla i konkretnog sadržaja.
A Slovenija bi nakon Pahora mogla dobiti predsjednicu, i to prvi put u povijesti slovenske demokracije. Takav zaključak, naime, možemo izvući iz najave Golobove stranke da će u predsjedničku utrku poslati potpredsjednicu Pokreta sloboda Martu Kos, jednu od ključnih Golobovih suradnica koja je još početkom godine dala ostavku na dužnost slovenske veleposlanice u Švicarskoj, i to zato što se nije slagala s tadašnjom vanjskom politikom Janšine vlade, kako bi se pridružila Golobu i njegovu novom političkom projektu, koji je naposljetku i doveo do rušenja Janšine vlade. O Marti Kos špekuliralo se i kao o mogućoj ministrici vanjskih poslova, s obzirom na to da je to primarno područje njezina djelovanja, ali je Golob naposljetku taj resor ipak prepustio čelnici Socijalnih demokrata i ključnoj koalicijskoj partnerici Tanji Fajon.
Marta Kos će se za najvišu političku dužnost boriti s Natašom Pirc Musar, uglednom pravnicom i odvjetnicom te nekadašnjom povjerenicom za pristup javnim informacijama, koja je u vrijeme kada je bila na toj dužnosti stekla veliko povjerenje građana. U protekle dvije godine Janšina mandata Pirc Musar koristila je svaku priliku kako bi upozorila na demokratski deficit za koji je odgovorna bivša vladajuća garnitura, što će joj predstavljati važan politički kapital u predstojećoj predizbornoj utrci, pogotovo u neizbježnom okršaju s Martom Kos, koja se obraća istom ili sličnom biračkom tijelu. I jednu i drugu kandidatkinju karakterizira svestranost, a prije politike i jedna i druga su se okušale u novinarstvu.
Marta Kos bila je novinarka u sportskoj redakciji slovenske televizije, a poslije i dopisnica iz Njemačke, dok je Nataša Pirc Musar na slovenskoj televiziji vodila središnji televizijski dnevnik, nakon čega je prešla na komercijalnu televiziju POP TV. Marta Kos je iz novinarstva najprije otišla na čelo vladina ureda za informiranje, dok je Pirc Musar postala pravnica specijalizirana za područje pristupa informacijama i zaštite osobnih podataka, a kao odvjetnica zastupala je i bivšu američku prvu damu slovenskog porijekla Melaniju Trump.
Kandidature Nataše Pirc Musar i Marte Kos potvrđuju da bi žena prvi put mogla biti izabrana za slovensku predsjednicu, a na isti zaključak upućuje i još jedna potencijalna kandidatura, ona aktualne slovenske eurozastupnice i nekadašnje čelnice konzervativno-kršćanske Nove Slovenije (NSi) Ljudmile Novak, premda ona u ovom trenutku o kandidaturi još uvijek razmišlja. Njezina kandidatura bila bi zanimljiva u sadašnjim okolnostima, iako je već jednom neuspješno kandidirala za predsjednicu, s obzirom na to da Novak nije u dobrim odnosima s Janšom, a u vrijeme kada je vodila NSi odbijala je da njezina stranka bude privjesak Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS), "stožerne" stranke slovenske desnice.
Nedavno je Ljudmila Novak na internom sastanku Europske pučke stranke u Bruxellesu oštro odbacila tvrdnje eurozastupnika Janšina SDS-a Milana Zvera, koji je Janšin izborni poraz pokušao objasniti tezom da je na izborima pobijedila ekstremna ljevica i da je Golob energetski oligarh i tajkun, ocjenjujući da je nova vlada pod utjecajem Rusije i da je riječ o "prokremaljskoj" vladi. Novak je kolegama u EPP-u objasnila kako je za Janšin poraz kriv isključivo Janša, poručivši pritom kako je cjelokupna slovenska politika protiv Putinova rata u Ukrajini, što se naposljetku potvrdilo i ovih dana slanjem slovenskih oklopnjaka bivše JNA u Ukrajinu.
Bivši premijeri, ministri...
Janšina stranka sigurno će imati svog predsjedničkog kandidata, a špekulira se da bi to mogao biti donedavni šef diplomacije Anže Logar, iako nas ne bi trebala iznenaditi ni Janšina kandidatura za tu funkciju, premda desnica nikad nije uspjela osvojiti predsjednički ured u Sloveniji. O kandidaturi navodno razmišlja i bivši premijer Miro Cerar, a kandidaturu najavljuje i bivši slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl, jedan od najiskusnijih slovenskih diplomata i također bivši novinar.