Čak 37 dopuštenih dnevnih doza (DDD) antidepresiva na tisuću stanovnika (TSD) u Hrvatskoj trošilo se svaki dan u 2021. godini. U 2017. ta je potrošnja iznosila 30,5 doza. Dakle, raste 2,6 posto godišnje, ali je upola manja od potrošnje antidepresiva u razvijenim europskim zemljama, vidljivo je iz HALMED-ovih podataka o potrošnji lijekova.
Daleko najveća izvanbolnička potrošnja antidepresiva je u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje se na tisuću stanovnika svakodnevno troši 60 doza. Antidepresivi čine gotovo cjelokupnu potrošnju psihoanaleptika po DDD/TSD i veliku većinu financijske potrošnje. Njihova potrošnja stabilno raste od 2,6 posto godišnje i u 2021. čine čak 96 posto potrošnje svih psihoanaleptika. Financijski promet antidepresivima 2021. iznosio je 79,9 milijuna kn, a četiri godine ranije 72,1 milijun kn. Najveći udio u potrošnji antidepresiva čine selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) kao što su escitalopram i sertralin. Slijede mirtazapin te paroksetin i venlafaksin. Potrošnja SSRI-ja čini 64,3 posto ukupne potrošnje antidepresiva u 2021., a po financijskoj potrošnji najviše je potrošeno na duloksetin, vortioksentin te escitalopram, mirtazapin i sertralin.
Znači li rast potrošnje antidepresiva da je sve više ljudi depresivno?
– Bilo je nešto više depresija s COVID-pandemijom, ali se to sada normaliziralo. Međutim, to je danas najčešća mentalna bolest u Europi, gdje od nje boluje 44 milijuna ljudi, to je 20 do 25 posto, jako puno – ukazuje prof. Igor Filipčić, predstojnik Klinike za psihijatriju Sveti Ivan. Depresija pogađa sve više mlađu populaciju, ali najčešće obolijevaju ljudi u dobi između 30 i 50 godina.
POVEZANI ČLANCI:
Neke su depresija reaktivne, kao posljedice nekih stanja i situacija, a neke su jednostavno biologijskog tipa i nastaju zbog niza okolnosti i kemije u mozgu. No svaka depresija se mora liječiti jer stanje će biti sve gore.
– Oboljeli se katkad nekoliko dana osjećaju bolje i pomisle da je gotovo, a depresija se opet vraća. Liječenje je kombinacija antidepresiva i psihoterapije – navodi psihijatar i pojašnjava kako će antidepresivi pomoći kemiji koja je promijenjena jer pridonijet će koncentraciji serotonina, dopamina i svih neurotransmitera u mozgu, a psihoterapija će pomoći pri promjeni ponašanja.
– Što ranije se počnete liječiti, rezultati su sve bolji. Za one koji ne mogu podnijeti antidepresive, postoji dobra alternativa, metoda transkranijalne magnetske stimulacije. To su kape i magnet koji se stavljaju na glavu. Traje dvadesetak minuta, nema ozbiljnijih nuspojava i ljudi je jako dobro podnose. U Americi tretman stoji između 3000 i 4000 dolara, kod nas otprilike 1500 i ide na uputnicu HZZO-a – otkriva prof. Filipčić.
Ne znači da je svaka tuga ili depresivna životna faza ujedno i depresija.
– Depresija je posrijedi kad više ne funkcionirate na isti način kao prije i kad ste umorni. Umor je jedan od vrlo važnih simptoma koji se zanemaruje, ali ne umor nakon velikog fizičkog napora, nego kronični umor kojeg se nikako ne možete riješiti ni kad ležite cijeli dan. Kad uz to izbjegavate ljude, kognitivno loše funkcionirate, znači, zaboravljate, ne možete se koncentrirati, ne možete zaspati, jedete previše ili premalo, sve su to simptomi koji se gomilaju i upućuju na depresiju – objašnjava liječnik.
POVEZANI ČLANCI:
Poput čaše alkohola
Što zapravo govori činjenica da koristimo upola manje antidepresiva nego u razvijenim europskim zemljama – da smo manje depresivni ili da se ne liječimo u dovoljnoj mjeri? Neka sredina, smatra naš sugovornik. Prokomentirao je činjenicu da potrošnja anksiolitika, koja raste 2,5 posto godišnje, čini 70 posto potrošnje svih psiholeptika u 2021.
– Još uvijek jako puno koristimo benzodiazepin, to su Normabeli, Apaurini, Xanaxi, Helexi itd., a njih bismo trebali koristiti puno manje jer su oni pomoćno sredstvo za anksioznost, strah i nelagodu. Trebalo bi ih koristiti dva do tri tjedna, dok antidepresivi ne počnu djelovati. Antidepresivima se liječe i anksiozni poremećaji, tu mislim na fobije, generalizirani anksiozni poremećaji, panični poremećaj i obuzeti prisilni poremećaj, dok su anksiolitici samo pomoćno sredstvo za liječenje simptoma koji se zove anksioznost. Nažalost, kod nas se puno previše koristi anksiolitika jer oni super djeluju, opuste poput čašice alkohola, a antidepresivima treba i do tri-četiri tjedna da biste se od njih počeli dobro osjećati – objašnjava prof. Igor Filipčić.