Nacrt novog Ovršnog zakona je završen! – otkrio nam je to ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koji će sljedeći tjedan okupiti radnu skupinu sa zadaćom da ga analizira prije puštanja u javnu raspravu.
– Zakon je u radnom tekstu i sad će se radna skupina okupiti da ga “prekopa”. Tekst su završile uže radne skupine za pojedina područja. A kad ga proanalizira radna skupina, prije saborske procedure krećemo u javnu raspravu organiziranjem okruglih stolova i drugih načine diskutiranja u zainteresiranoj javnosti – najavljuje ministar pravosuđa.
Neugodno iznenađeni
Javna rasprava trebala bi se intenzivirati u rujnu. Sve je to, naravno, užasno sporo za vojsku ovršenih koja, nakon “vatrogasnih“ mjera s kojima je Vlada nedavno izašla u tri zakona, nije nimalo optimistična. Odnose se na malen broj blokiranih i kratkog su dosega pa imaju opravdane sumnje što će im donijeti novi Ovršni zakon koji se, pak, odnosi samo na buduće ovršne postupke i ne može puno pomoći 325 tisuća već ovršenih građana, od kojih su mnogi gotovo trajno “zacementirani” u tom statusu zahvaljujući golemim troškovima ovršnog postupka.
Što se uopće mijenja?
S detaljima novog zakona ministar pravosuđa nema namjeru izlaziti prije nego što zakon prođe radnu skupinu, no otkriva da su promjene na liniji onoga što je već najavljivao u razgovorima o tome što bi se sve u ovršnom postupku moglo mijenjati.
To bi se ponajprije odnosilo na smanjenje troškova i vođenje e-ovrha na sudovima te ubrzanje i veću efikasnost ovršnog postupka, no iz “hranidbenog” se lanca ne izbacuju ni javni bilježnici koji bi bili „vanjski suradnici“ suda, ni odvjetnici, ni Fina, niti se detaljnije regulira preprodaja duga trećim osobama – agencijama za naplatu potraživanja.
Ministar je, u prethodnim izjavama, štoviše, najavljivao i ponovno vraćanje javnih ovršitelja, čime bi se parazitiranje na ovrhama dodatno podebljalo, no nakon što je taj “balon” naišao na ogorčenje javnosti, javni su se ovršitelji prestali spominjati.
Predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin, koja je i članica radne skupine, kaže da ju je pogled “iznutra” na pisanje zakonskih prijedloga uvjerio da u Hrvatskoj još nije sazrelo vrijeme za kvalitetne promjene koje bi spriječile mogućnost pravne i ekonomske propasti prema kojoj korača društvo.
– Radna skupina Ministarstva pravosuđa imala je sastanak 30. svibnja, kad smo primili na znanje nacrt zajedničkog finala tzv. novog ovršnog zakona. Većina se članova radne skupine prilikom prezentacije neugodno iznenadila jer prijedlog ne uvažava načela na kojima su pojedine skupine radile, nakon čega se radna skupina više nije sastala – ogorčena je M. Kervatin.
Drugdje nema blokada
Premda je postalo kristalno jasno da su blokirani građani trenutačno možda i najveći problem hrvatskog društva, Vlada je u rješavanju njihove situacije inertna i odaje dojam da su mjere koje je poduzela isključivo rezultat pritiska javnosti, među ostalim, i Večernjakove akcije Spasimo blokirane koju smo pokrenuli kako bismo ukazali na razmjere štete koja se događa.
Nedostaje onaj impuls koji bi pokazao da im nije na umu „kozmetika“ koja će pomoći da se održe do sljedećih izbora, ne „talasajući“ previše, nego uistinu imaju socijalni senzibilitet.
Jer, neplaćanja i neodgovornosti ima u svakom društvu, no osim Hrvatske, ne postoji zemlja u kojoj ovršeni građani godinama plaćaju popratne troškove postupaka, a da i ne zagrizu u glavnicu. Nigdje drugdje u Europi ne postoje ni blokirani računi, osim u slučajevima teškog kriminala. Bilo bi dobro da se novi Ovršni zakon obračuna – barem s te dvije stvari. Najave zasad ne pokazuju tu intenciju.
Inicijativa Ovršni ustanak ispred Sabora urudžbirala donacije Martini Dalić
U svim normalnim i pravno uređenim država svrha ovršnog postupka je naplata vjerovnikovog duga a samo u Hrvatskoj svrha ovršnog postupka je bogaćenje interesnih skupina (javnih bilježnika i odvjetnika a u budućnosti vjerojatno i javnih ovršitelja). U Hrvatskoj se klijentelizam uvodi pravnim propisima kao obvezno ponašanje. Dno dna, ali od ove klijentelistčke Vlade se to moglo i očekivati.