eurostat

Troškovi rada po satu u Hrvatskoj 9,8 eura, u Danskoj 41 euro

Foto: Marijan Sušenj/Pixsell
Troškovi rada po satu u Hrvatskoj 9,8 eura, u Danskoj 41 euro
04.04.2016.
u 08:39
Hrvatska se u 2015. svrstala u skupinu zemalja EU s najnižim prosječnim troškovima rada po satu, koju predvodi Bugarska sa samo 4,1 eurom. Slijedi Rumunjska s pet eura, Litva sa 6,8 eura, Latvija sa 7,1 eurom, Mađarska sa 7,5 eura i Poljska s 8,6 eura.
Pogledaj originalni članak

Troškovi rada po satu u Hrvatskoj blago su porasli u 2015., iako i dalje pripadaju među najniže u Europskoj uniji i znatno su ispod europskog prosjeka, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Prosječni su troškovi rada po satu u Hrvatskoj prošle godine iznosili 9,6 eura. Time su se nakon klizanja na 9,4 eura u godini ranije ponovo vratili na razinu iz 2013. godine, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska se u 2015. svrstala u skupinu zemalja EU s najnižim prosječnim troškovima rada po satu, koju predvodi Bugarska sa samo 4,1 eurom. Slijedi Rumunjska s pet eura, Litva sa 6,8 eura, Latvija sa 7,1 eurom, Mađarska sa 7,5 eura i Poljska s 8,6 eura.

Najviše je prosječne troškove rada po satu u 2015. bilježila Danska, od 41,3 eura. Pri vrhu su još Belgija s 39,1 eurom i Švedska s 37,4 eura po satu.

Na razini EU troškovi rada po satu prošle su godine u prosjeku iznosili 25 eura, te 29,5 eura u eurozoni, izračunali su u europskom statističkom uredu.

Hrvatska je s povećanjem troškova rada po satu u 2015. za 1,7 posto, iskazanima u domaćoj valuti, istim kao u Danskoj, bilježila najmanje povećanje među zemljama EU koje nisu u sastavu eurozone.

Najviše su u toj skupini zemalja porasli prosječni troškovi rada po satu u Rumunjskoj, za 8,3 posto, te u Bugarskoj, za sedam posto.

U Eurostatu pritom napominju da na podatke za tu skupinu utječu promjene valutnih tečajeva.

Među članicama eurozone najviše su prošle godine porasli troškovi rada po satu u Latviji, za 7,3 posto, te u Litvi, za 5,6 posto, i Estoniji, za 5,3 posto. Pali su samo na Cipru, za jedan posto, i u Italiji, za 0,5 posto.

Na razini EU troškovi rada po satu povećani su u 2015. za dva posto te za 1,5 posto u eurozoni.

Među pojedinim sektorima na razini EU najviši su prosječni troškovi rada u 2015. zabilježeni u industriji, od 25,9 eura po satu. Slijedi uslužni sektor s 24,9 eura po satu te građevinski s 22,4 eura po satu. U pretežno neposlovnom sektoru bez državne uprave troškovi rada po satu iznosili su 25,1 euro.

Industrija u eurozoni bilježila je u 2015. još više troškove rada, od 32,3 eura po satu. U uslužnom sektoru iznosili su 28,6 eura po satu, a u građevinskom sektoru 25,8 eura po satu. Pretežno neposlovni sektor bez državne uprave bilježio je troškove rada od 29,4 eura po satu, pokazuju podaci Eurostata.

Promatrano po strukturi troškova, udio doprinosa u troškovima rada po satu u EU iznosio je prošle godine 24 posto te 26 posto u eurozoni.

Prema raspoloživim podacima Eurostata među zemljama EU najveći udio doprinosa u troškovima rada u prošloj godini bilježila je Francuska, od 33,2 posto. Najniži je bio na Malti, gdje je iznosio 6,6 posto.

U Hrvatskoj je udio doprinosa u troškovima rada po satu u 2015. iznosio 14,9 posto, stoji u izvješću Eurostata.

>> 'Ne znam što će nam toliki ekonomisti, menadžeri i pravnici?! Čime će oni upravljati?'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 17

KR
kresimirn
10:08 04.04.2016.

a jesu tu uracunati oni koji ne dobivaju uopce placu, oni kojima nisu uplaceni doprinosi a koji su prijavljeni i oni koji dolaze na posao reda radi ? + oni koji su na drzavnoj sisi ??? koliki je onda trosak rada

Avatar istovari
istovari
13:20 04.04.2016.

Afganistan ili Pakistan nisu dostavili svoje podatke!?

ST
stefj
10:52 04.04.2016.

Hm, stvar je zapravo samo u tome koliko tvrtka taj sat rada može naplatiti. a Hrvatske tvrtke uglavnom ne mogu naplatiti puno. Naročito ne na domaćem tržištu... U IT sektoru, ako se dobije 200 € za dan konzultanta (tvrtka toliko naplati), ona se maše repom, a istog takvog konzultanta Njemačka tvrtka naplaćuje u Hrvatskoj i 1000 € dan. I onda za te novce dobijete Rumunja ili Bugara kojeg Nijemci angažiraju... Kod nas se još uvijek gleda samo najjeftinije, a ne kvaliteta. Uz to manageri vole alibi odluke, te će uvijek za bilo što uvijek dati prednost nekoj stranoj kompaniji. Zato stranci kod nas zarađuju dobre novce, a domaće firme se ubijaju za siću. Sve više kompanija napušta vlastiti razvoj i postaju obični preprodavači...