Hrvatsku je izbjeglička kriza do 27. listopada, prema tvrdnjama Vlade, koštala oko 70 milijuna kuna, a od EU ćemo za to dobiti pet milijuna eura hitne pomoći. Kroz Hrvatsku je od sredine rujna do 27. listopada prošlo 266.265 migranata i izbjeglica pa je tako trošak prihvata svakog od njih oko 35 eura.
Očekuju i veću pomoć
No naše susjedne zemlje prikazuju znatno više troškove koje imaju zbog izbjegličke krize pa stoga očekuju i znatno veću pomoć od EU. Državni tajnik u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Republike Srbije Nenad Ivanišević kaže da je njihov trošak po migrantu 82 eura dnevno i da se najveći dio troškova odnosi na održavanje i funkcioniranje privremenih prihvatnih centara u kojima migranti dobivaju svu neophodnu pomoć u hrani, odjeći, obući. Ivanišević kaže da je kroz Srbiju je ove godine prošlo oko 300.000 migranata i izbjeglica. Prema tome ukupni dosadašnji trošak naših istočnih susjeda zbog izbjegličke krize je 24,6 milijuna eura. Slovenci pak tvrde da su njihovi troškovi na prihvatu migranata još veći. Tako je nakon samo četiri dana izbjegličke krize u toj zemlji, 20. listopada, državni tajnik u ministarstvu unutarnjih poslova Boštjan Šefic izjavio da su troškovi te zemlje na prihvatu migranata 2,3 milijuna eura. S obzirom na to da je dotad u Sloveniju ušlo 20.855 migranata i izbjeglica, svaki od njih je Sloveniju koštao oko 110 eura.
Mađarska pak, kroz koju je do zatvaranja granica sa Srbijom i Hrvatskom prošlo ove godine oko 224.000 migranata i izbjeglica, tvrdi da će je izbjeglička kriza ove godine stajati čak 200 milijuna eura. U taj iznos su uračunati i troškovi gradnje ograda na granicama s susjednim zemljama preko kojih stižu migranti u tu zemlju.Hrvatska je od EU odmah na početku izbjegličke krize na našim granicama, kako je to kazao Ostojić, zatražila pomoć, a prema računici Vlade mjesečno bi nam za prihvat izbjeglica trebalo biti dovoljno pet milijuna eura. U Vladi kažu da još čekaju povratnu informaciju. Slovenci su učinili isto kad su izbjeglice stigli k njima, no oni su od EU zatražili 10 milijuna eura mjesečno. Srbiji je pak EU obećala pomoć od 10 milijuna eura da ove zime lakše prebrodi izbjegličku krizu. Dosad su dobili 560.000 eura.
Tako Slovenija i Srbija prikazuju veće troškove za izbjeglice od Hrvatske iako primjerice migrantima Srbi naplaćuju prijevoz od makedonske do hrvatske granice, a u Sloveniji je njihov prijevoz znatno kraći od granice s Hrvatskom do austrijske granice u odnosu na prijevoz kroz Hrvatsku od Srbije do Slovenije. Njemačka koja je krajnja destinacija gotovo svih migranata i izbjeglica godišnje će na zbrinjavanje svakog od njih potrošiti oko 13.000 eura. A to je oko 35 eura po danu. Srbijanski i slovenski troškovi u usporedbi s njemačkima tako se čine prenapuhanima, dok su hrvatski u tim okvirima.
Italiji i Grčkoj najviše
Europska komisija je kroz Fond za azil, migracije i integraciju, prema posljednjim dostupnim podacima od kraja rujna, članicama EU za izbjegličku krizu isplatila 48,3 milijuna eura hitne pomoći. Najviše je dosad hitne pomoći dobila Italija koja je ulazna točka za izbjeglice iz Sjeverne Afrike, i to 13,6 milijuna eura. Kroz Fond za unutarnju sigurnost granice isplaćeno je pak 14,5 milijuna eura hitne pomoći. Najviše je dobila Grčka – 7,5 milijuna eura.
Hrvatska ukupno ima na raspolaganju kroz ta dva fonda u razdoblju od 2014. do 2020. godine 71,8 milijuna eura. Ukupna vrijednost ta dva fonda je 4,4 milijarde eura, a ove godine će iz njih biti isplaćen, izuzev hitne pomoći, 331 milijun eura. Hrvatska će dobiti oko pet milijuna eura.
Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza
>> EK pozvala na što bržu gradnju prihvatnih centara na zapadnobalkanskoj ruti
račun ispostavio matematičar genije grčić