Pregovori Srbije i Kosova

Trump doveo do ekonomskog, EU će do političkog sporazuma

Foto: CNP/Newscom/PIXSELL
President Trump Hosts a Signing Ceremony for an Economic Cooperation Agreement
Foto: CNP/Newscom/PIXSELL
President Trump Hosts a Signing Ceremony for an Economic Cooperation Agreement
Foto: CNP/Newscom/PIXSELL
President Trump Hosts a Signing Ceremony for an Economic Cooperation Agreement
08.09.2020.
u 20:44
Vučić je s Hotijem prije tri dana kod američkog predsjednika Trumpa u Bijeloj kući potpisao ekonomski sporazum
Pogledaj originalni članak

Tri dana nakon susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, premijer Kosova Avdullah Hoti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jučer su u Bruxellesu nastavili dijalog o normalizaciji odnosa koji vode uz posredovanje visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josepa Borrella, a po prvi put su se usuglasili i s pisanom zajedničkom izjavom.

“Udvostručiti napore”

Vučić i Hoti “potvrdili su Borrellu da pridaju najveći prioritet integraciji s EU i da nastavljaju raditi na dijalogu koji je ključan element njihovih puteva prema EU”, kaže se u izjavi koju je jučer objavio Borrellov ured. Dvojica lidera obvezala su se i da će “udvostručiti napore” u ispunjenju preuzetih obveza. I tu se službe EU kao posrednici, te sami Vučić i Hoti kao akteri dijaloga na najvišoj razini, naslanjaju na ono što se dogodilo krajem prošlog tjedna kod Trumpa u Bijeloj kući: “Nedavno prihvaćeni dokumenti u Washingtonu, koji grade na temelju ranijih obveza što su ih dvije strane preuzele u sklopu (bruxellskog, op.a.) dijaloga, mogu dati koristan doprinos dosezanju sveobuhvatnog, pravno obvezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa”, zaključuje se u priopćenju EEAS-a, vanjskopolitičke službe Unije.

Tako je i jučerašnja runda dijaloga Vučića i Hotija u Bruxellesu potvrdila tumačenje da je “povijesni sporazum”, kako ga je nazvao Trump kad je potpisivao dokumente s Vučićem i Hotijem u petak u Bijeloj kući, bio samo ekonomski sporazum (uz ubačene dodatke o pravima homoseksualaca, o Hezbollahu, i o priznavanju Jeruzalema kao glavnog grada Izraela), dok se istinski povijesni sporazum o normalizaciji političkih odnosa ipak i dalje očekuje kroz ovaj dijalog vođen uz posredovanje unije.

Kao i dosad, tumačenje toga što bi trebao biti “sveobuhvatni, pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa” razlikuje se ovisno o tome iz kojeg kuta tko gleda: kosovska strana to tumači kao srpsko priznanje Republike Kosovo, a srpska strana kao sve, samo ne to. A dužnosnici EU izbjegavaju odgovarati na hipotetska pitanja i ulaziti u takva predviđanja kako bi trebao završiti dijalog, no čitava politika Unije ostavlja dojam da je krajnji cilj tog dijaloga međusobno priznanje u praksi.

Najteža pitanja tek stižu

Prema Vučićevoj izjavi novinarima u Bruxellesu, jučer se razgovaralo o pitanju nestalih osoba i ekonomskim pitanjima. Kosovska vlada planira usvojiti zakon o povratku izbjeglica. A otvorene su i dvije nove teme, što po Vučiću znači da “dolaze najvažnija i najteža pitanja na stol”.

– Jedna je tema formiranje zajednice srpskih općina i o tome trebaju nastaviti razgovarati šefovi pregovaračkih timova 17. rujna, a mi se ponovo 28. rujna nalazimo na visokoj razini ovdje u Bruxellesu. Još jedna tema je tema imovine i financijskih zahtjeva koje ističemo jedni prema drugima – rekao je predsjednik Srbije.

– Obje te teme su vrlo osjetljive i vrlo važne za budućnost odnosa Kosova i Srbije te za svakodnevni život ljudi – rekao je visoki predstavnik EU Josep Borrell. On, međutim, nije upotrijebio izraz zajednica srpskih općina, nego “aranžmani za nevećinske zajednice” na Kosovu.

Vučić: Spreman sam položiti cvijet za hrvatske žrtve

Večernjak je u Bruxellesu jučer pitao predsjednika Srbije hoće li, kada i na kojoj lokaciji odati počast Hrvatima koji su stradali kao žrtve srpske agresije u Domovinskom ratu, no Aleksandar Vučić je izbjegao dati izravan odgovor, rekavši ipak da je spreman “položiti cvijet”. Pitanje smo mu postavili zbog neslužbenih najava da bi se i on mogao uključiti u geste pomirenja koje je hrvatski državni vrh započeo ove godine u Kninu i Gruborima, a očekuje se uskoro i u Varivodama, gdje je najavljeno da će počast srpskim žrtvama odati premijer Andrej Plenković. Kada će Vučić odati počast hrvatskim žrtvama?

– Ne mogu se s vama suglasiti da bih se trebao radovati Oluji. Ali da sam spreman položiti cvijet na bilo koje mjesto gdje su ubijeni Hrvati. Nemam nikakav problem s tim i to ću vrlo rado učiniti jer je to normalno, civilizacijsko dostignuće – dodao je Vučić. Iz njemu bliskih izvora doznali smo da Vučić očekuje da se uskoro susretne i s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem, no s Pantovčaka su nam demantirali da se na tome radi i dodali kako “u ovakvim okolnostima takav sastanak nije moguć”.

'NISMO DOVOLJNO ULAGALI GODINAMA'

Trumpove izjave zabrinule su ovu europsku državu, odmah su počeli ulagati u obranu: 'Nismo na prodaju'

Na Trumpove zahtjeve za vlasništvom i kontrolom Grenlanda je Grenlandski premijer Mute Egede rekao kako "nisu na prodaju", a dodao je kako bi Grenlanđani i dalje trebali biti otvoreni za suradnju i trgovinu, posebice sa svojim susjedima. Analitičari ističu kako je o ovom planu Danska raspravljala već duže vrijeme te kako to nije direktan odgovor na Trumpove komentare.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

ZB
Zoki-Bijela
20:56 08.09.2020.

Sta kaze Penelopea na ovo