Samo pet dana prije otvaranja birališta Amerikanci su zasuti raznoraznim predviđanjima, rezultatima anketa o popularnosti predsjedničkih kandidata, proračunima i izračunima, ali i nekim elementima koji u velikoj mjeri spadaju u kategoriju američkog izbornog folklora.
Naslovi su bombastični, a raznorazni skandali vezani uz predsjedničke kandidate nižu se kao perlice na koncu. Stvorila se čak i iluzija da je nova istraga koju je protiv Hillary Clinton otvorio direktor FBI-a dramatično utjecala na popularnost kandidata i da je cijeli taj skandal izazvao obrat i priskrbio Donaldu Trumpu vodstvo.
No kada se bolje prouči, postaje potpuno jasno da su gotovo sva istraživanja čiji su rezultati objavljeni u posljednjih nekoliko dana napravljena uglavnom do 28. listopada, odnosno prije nego što je James Comey otvorio novu istragu. Stručnjaci za ankete i njihovu analizu kažu da bi eventualne posljedice ove afere mogle biti vidljive najranije krajem ovoga tjedna.
U nadi da će se pronaći neki siguran pokazatelj koji će ukazati na pobjednika, pogled se usmjerio i na američke burze koje su svojom aktivnošću uoči izbora predvidjele rezultate većine američkih izbora od Drugog svjetskog rata.
Matematika je jednostavna – ako opseg trgovanja dionicama pada, pobjeđuje oporbeni kandidat, a ako raste, dobiva kandidat stranke koja već ima predsjednika. Kako indeks Standard&Poors 500, koji obuhvaća 500 najvećih i najjačih američkih kompanija, pada već gotovo tri mjeseca, i to ukupno za 2,2 posto, zaključak koji iz toga logično proizlazi jest da je veća vjerojatnost da će Trump pobijediti.
No analitičari upozoravaju da bi ovoga puta to moglo signalizirati i nešto sasvim drugo. Smanjenje opsega trgovanja dionicama moglo bi, naime, signalizirati i svojevrsni strah da bi Demokratska stranka mogla osvojiti ne samo Bijelu kuću nego i kontrolu nad Senatom i zastupničkim domom, što bi im omogućilo gotovo nesmetanu provedbu velikih i bitnih promjena, što je nešto od čega tržište dionicama uglavnom dosta strahuje.
No svoja predviđanja napravila je i agencija Moody’s koja pobjedu dodjeljuje Hillary Clinton. Glavni faktori za njihovo predviđanje jesu vrlo visok pozitivni rejting predsjednika Baracka Obame, niska cijena benzina, ali i niz drugih faktora koji uključuju stanje gospodarstva na razini saveznih država i neke povijesne faktore.
Moody’s predviđa da će Clinton osvojiti 332 elektorska glasa, Trump 206, što je u osnovi premoćna pobjeda, točno onakva kakvu je ostvario Barack Obama protiv Mitta Romneya prije četiri godine.
Projekt predizbornih anketa i analiza Reutersa i Ipsosa također predviđaju pobjedu Hillary Clinton, i to s popriličnom vjerojatnošću. Ona ima 95 posto šanse da pobijedi na izborima s najmanje 278 elektorskih glasova. I čitav niz drugih istraživanja koja provode ugledna sveučilišta i razni “think-tankovi” predviđa elektorsku pobjedu Hillary Clinton, i to u rasponu od 272 do čak 341 elektorskog glasa.
Kada se prođe kroz cijelu šumu raznih predviđanja, postaje više nego jasna jedna činjenica, a to je da su ovo vjerojatno najkonfuzniji i najnepredvidljiviji izbori u suvremenoj američkoj povijesti koji u ovome trenutku najviše ovise o tome koliko će se birača odazvati na izbore, odnosno kolika će biti motivacija da i na ovaj najkonkretniji način podrže kandidata koji im više odgovara.
Tu će dosta veliku ulogu odigrati “stranačka vojska” na terenu, i to na sam izborni dan. Tu bi Hillary Clinton mogla profitirati jer iza nje stoji stranačka infrastruktura, dok kod Trumpa to baš i nije slučaj.
No s druge strane, Trump je skupio svoju vlastitu “vojsku” koju je već u više navrata pozvao da aktivno sudjeluje u zastrašivanju birača za koje procijene da neće glasati za njega. U tome će mu svakako pomoći i čudne organizacije poput Ku Klux Klana koji mu je u svome najutjecajnijem glasilu dao – punu podršku.
biralista su vec otvorena,postoji I ranije glasanje.