Posljedice Trumpove pobjede

Trump iz kampanje razlikuje se od onog koji ulazi u Bijelu kuću

Foto: Reuters/PIXSELL
Trump
Foto: Reuters/PIXSELL
Donald Trump
Foto: Reuters/PIXSELL
Trump
Foto: Reuters/PIXSELL
Trump
11.11.2016.
u 08:40
Trump je najprije pobijedio dinastiju Bush, a sada dinastiju Clinton. Pobjedu su mu omogućili bijelci iz radničke klase ili Trumpovi demokrati
Pogledaj originalni članak

Pobjeda Donalda Trumpa veliki je šok i poraz politike statusa quo u američkoj i svjetskoj politici. Sve to upozorava na potpuni bankrot anketarske i prognostičke industrije u kojoj u SAD-u radi oko 500 tisuća ljudi i koja ostvaruje godišnji prihod od 300 milijardi dolara.

Trumpova pobjeda neka je vrsta kreativne destrukcije čije se konzekvence ovog trenutka mogu samo naslutiti, no pokazuje da su Amerikanci bili zasićeni washingtonskom saveznom politikom te da su tražili radikalnu promjenu pod svaku cijenu.

Trump je pobijedio dvije dinastije. Tijekom borbe za nominaciju pobijedio je Jeba Busha i dinastiju Bush, a sada Hillary Clinton i dinastiju Clinton. Pobjedu su mu omogućili gnjevni bijelci iz radničke klase ili Trumpovi demokrati.

Sada treba pažljivo čitati njegov govor “Ugovor s američkim biračem”, koji je održao u gradiću Gettysburgu i u kojem je precizirao svoje odluke postane li predsjednik. Navest ću prvih osam odluka koje će se učiniti prihvatljivima čak i hrvatskom čitatelju.

Kazao je da će predložiti ustavni amandman za ograničavanje broja mandata, odnosno koliko puta netko može biti izabran u Kongres. Druga je odluka zamrzavanje zapošljavanja u saveznoj upravi. Treća je zahtjev da svaki novi savezni propis ukida dva prijašnja savezna propisa.

Zatim petogodišnja zabrana lobiranja svim dužnosnicima Kongresa i Bijele kuće nakon završetka mandata. Potom doživotna zabrana lobiranja službenicima Bijele kuće za strane države i državnike. Potpuna zabrana stranim lobistima da prikupljaju novac za američke predsjedničke i parlamentarne izbore.

To su neke odluke koje su svakom prihvatljive, a ovo su dvije koje su jako rizične. Prva je početak procesa progona dva milijuna ilegalnih imigranata kriminalaca koji se “šeću” američkim ulicama, a druga je obustava davanja milijardi dolara protiv globalnog zagrijavanja UN-u i usmjeravanje tih projekata na ekološke i infrastrukturne projekte u SAD-u.

Uglavnom, već se sada mogu nazreti jasne razlike između Trumpa koji trči prema Bijeloj kući i Trumpa koji će iz nje vladati. To se najbolje može ilustrirati njegovim zahtjevom prije kampanje da treba zatvoriti Hillary Clinton, koji se pretvorio u masovni pokret onih koji su vikali “zatvorimo je”, i njegovom poslijeizbornom izjavom da joj Amerika duguje zahvalnost za služenje SAD-u. Na sličan je način nakon pobjede pozvao na stvaranje jedinstva i obećao da će biti predsjednik svih Amerikanaca.

Što se tiče američke unutrašnje i vanjske politike, Trump je najavio golema ulaganja u zapuštenu američku infrastrukturu i stvaranje stotina tisuća radnih mjesta na tim projektima. Drugo veliko obećanje, koje je i vrlo rizično, jest povratak radnih mjesta i industrijske proizvodnje iz Meksika, Kine, s Dalekog i Bliskog istoka u SAD.

To nas obećanje navodi na zaključak da s Trumpom počinje proces deglobalizacije i američkog izolacionizma, o čemu svjedoče i njegova obećanja o izgradnji velikog zida prema Meksiku, protjerivanje ilegalnih imigranata, kojih ima 11 milijuna, i uvođenje poreznih i fiskalnih barijera na uvoz robe i usluga iz inozemstva.

Kad je riječ o kreativnoj destrukciji u odnosu na vanjsku politiku, jedna točka ostaje nepromijenjena: njegovo shvaćanje ISIL-a kao globalne prijetnje nacionalnoj sigurnosti SAD-a i modernog svijeta. U odnosu na vanjsku politiku prema Rusiji i Kini, umjesto onoga što se naziva Hladni rat 2.0 Trump nudi pregovore, političku trgovinu i sporazume sa spomenutim državama i drugim velikim svjetskim igračima.

Za Hrvatsku će biti najzanimljiviji odnos Amerike prema NATO-u, srednjoj i jugoistočnoj Europi. Iako je ublažio svoje stavove da Amerika više neće biti glavni financijer operacija NATO-saveza, ostaje veliko pitanje kako će to izgledati.

Kad je riječ o unutrašnjim američkim odnosima, njegova rasistička retorika prema Meksikancima i Afroamerikancima stvorila je moguće konflikte u američkom društvu pa treba vidjeti kako će on te podjele pokušati prevladati.

Najavio je i velike promjene u zdravstvenoj zaštiti koju je uveo Barack Obama, što znači da bi 30-ak milijuna Amerikanaca moglo ostati bez zdravstvene zaštite. To je najava socijalne bombe s nesagledivim posljedicama.

Postoje i problemi unutar Republikanske stranke. Iako su Trumpa do prije dva dana doživljavali kao “pobješnjelog Maxa”, već se danas svi etablirani republikanci trude pružiti mu šansu. Tako je i predsjednik Kongresa Paul Ryan pozvao na jedinstvo i pružanje šanse Trumpu da bude predsjednik svih Amerikanaca.

>> Pet pitanja o ekonomiji na koja Trump mora uskoro odgovoriti

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 17

Avatar lvan12
lvan12
09:24 11.11.2016.

Ne to je isti onaj Trump... Samo sto vi mediji sada nastojite opravdati sebe i svoj obraz nakon one sramotne kampanje protiv njega

Avatar mr.sc.Vaso
mr.sc.Vaso
08:46 11.11.2016.

A kao da je kod nas drugačije...prije izbora Petrov je obećavao smanjenje plaća dužnosnika na 9.999KN, vidimo iz superhikove porezne reforme da su si povečali plaće za u prosjeku 2.000KN, pa se sad naš Petrov približio cifri od 19.999KN....njegovi vjerni glasači će biti nagrađeni povečanjem plaće od 1-35KN u prosjeku...

ME
Meter
08:57 11.11.2016.

Razlike mora biti. A tek KGK prije i poslije izbora!