Američki predsjednik Donald Trump čini se sve izoliranijim, a sastanak na vrhu sedam industrijski najrazvijenijih zemalja (G7) u Charlevoixu u Kanadi tome je potvrda. Washington Post to ističe u naslovu: “G6 i Trump”.
Stoga se sada postavlja pitanje hoće li se sastanak šefova država i vlada sedam industrijski najrazvijenijih zemalja (SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Japan, Italija i Kanada), utemeljen prije oko 40 godina, u doba hladnog rata, otopiti na suncu Trumpove nepredvidljivosti.
Čavrljao o Muhammadu Aliju
Prije dolaska u Kanadu, odnosno na ulasku u Air Force One, Donald Trump novinarima je rekao kako misli da bi ponovno trebalo priključiti Rusiju, koja je izbačena s tih sastanaka nakon što je 2014. anektirala Krim. Naravno, prethodno se nije konzultirao s ostalima iz kluba najjačih. Dapače, ti ostali: kanadski premijer Justin Trudeau, njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanska premijerka Theresa May i japanski premijer Shinzo Abe, to su primili kao provokaciju.
Novi talijanski premijer Giuseppe Conte, koji samo prenosi misli svojih vladara Luigija Di Maia (Pokret 5 zvijezda) i Mattea Salvinija (Liga), izjavljivao je da je za otvaranje prema Moskvi, ali je onda ipak s ostalim europskim državama potpisao zajedničku izjavu koja vrata G7 ostavlja zatvorenima za Rusiju. Iz Kremlja se javio Dmitri Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina, kazavši kako Rusija s Kinom, Indijom, Brazilom itd. ima svoj klub za razgovor.
Trump je učinio sve kako bi minimizirao G7 u Kanadi: napao je i tu državu rekavši kako izvozi drvo u SAD po dampinškim cijenama, na put je krenuo sa satom zakašnjenja jer je s novinarima razgovarao i o posmrtnom pomilovanju Muhammada Alija (koji je kao Cassius Clay svojedobno bio zatvoren jer nije htio ići u vojsku i u rat u Vijetnamu), o Melanijinu zdravstvenom stanju (“Ostala je u kući, ne može ići u zrakoplov, imala je četverosatnu operaciju.”). A čekao ga je Macron s kojim se trebao bilateralno sastati prije summita. Trump ne voli multilateralne sastanke i na ovome u Kanadi nije htio razgovarati o carinama na čelik i aluminij.
Upozorio je unaprijed
Napao je Njemačku da na američke automobile naplaćuje carinu od 10 posto, dok SAD za njemačke automobile naplaćuje samo 2,5 posto carine. Sastanak je napustio ranije jer se 12. lipnja u Singapuru treba sastati sa sjevernokorejskim čelnikom. Trump se ponaša kao trgovac. “Koliko to vrijedi? Koliko mi daš?”, njegova su pitanja i nije ga briga za političko-diplomatske rituale, a još manje za zajedništvo.
– Govore nam da smo se zajedno borili, a onda se prema nama ponašaju nepravedno – kaže Trump za Europljane. Kanada, kaže, nameće 300 posto veće cijene za američke poljoprivredne proizvode. Europska unija sprečava uvoz američkih proizvoda nepravednim barijerama, kaže Trump i predlaže partnerima da “otklone sve te stvari i opet ćemo biti u ljubavi i slozi”.
Od ostalih šestero najaktivniji je bio Macron, koji je na Twitteru objavio i snimku susreta s Trumpom i napisao: “Dijalog sada i uvijek.” No Trumpova nepredvidljivost zapravo je bila predvidljiva. U predizbornoj kampanji je kazao: “Kao država moramo biti nepredvidljivi, a ne kao sada u svemu predvidljivi.” Nije da nije upozorio.
Daj bože da Hrvatska uskoro dobije predsjednika Vlade koji će reći Hrvatska Prvo, umjesto masnog briselskog uvlakača Plenkovića. Trump je izabran glasovima amerikanaca kojima je dosta da gube radna mjesta zbog Njemačke i Kine.