Američki predsjednik Donald Trump već rano ujutro najavio je da će njegov treći radni dan u Bijeloj kući biti “veliki dan za nacionalnu sigurnost”. Točnije, potpisivanju naredba za gradnju golemog zida na granici između Sjedinjenih Država i Meksika.
Drugi najavljeni potez tiče se zabrane dolaska imigranata iz određenih muslimanskih zemalja te znatno otežavanje procesa za dobivanje američkih viza za sve ostale muslimanske zemlje. Povući će i prvi potez koji će mu omogućiti da započne proces masovnih deportacija ilegalnih imigranata.
Na njegovoj meti naći će se gradske vlasti američkih gradova koje štite ilegalne imigrante i odbijaju federalnim vlastima dati podatke o njima, potrebne za pokretanje procesa deportacije. Ovim potezima Trump će vrlo jasno dati na znanje da je vrlo ozbiljno mislio kada je o svim tim temama govorio tijekom predizborne kampanje.
Washington Post sve ovo naziva “blitzkriegom” u kojoj prvu riječ vode ultrakonzervativni Trumpovi savjetnici Stephen Bannon i ministar pravosuđa Jeff Sessions.
Famozni zid bio je jedno od središnjih predizbornih obećanja Donalda Trumpa.
On sam kazao je kako bi trebalo sagraditi oko 1700 kilometara pravoga zida koji bi bio visok oko 17 metara, što ga po visini gotovo izjednačava s Kineskim zidom.
Najavio je kako će to biti pravi zid od armiranog betona s osmatračnicama, a najavio je i to da će biti opremljen najsuvremenijom tehnologijom koja će omogućiti detektiranje svih onih koji budu eventualno pokušavali preskakati ga ili kopati tunele ispod njega.
U prvoj fazi postojećih 1150 kilometra ograde neće biti zamijenjeno pravim zidom. Na dijelu 3000 kilometara duge granice bilo bi dijelova na kojima neće biti zida zato što na nekim dijelovima granice postoje prirodne barijere preko kojih imigranti ne mogu prijeći.
Trump za gradnju zida ne treba ničije odobrenje. Potpis na izvršnu naredbu bit će dovoljan za početak izgradnje zida, no Kongres će morati donijeti zakon o privremenom i izvanrednom financiranju izgradnje zida, a najavljeno je da bi to na dnevni red moglo doći početkom travnja.
Republikanska većina u Zastupničkom domu Kongresa već je najavila da će podržati prijedlog zakona za financiranje izgradnje zida. Trump je najavio kako je privremeno financiranje iz proračuna nužno kako bi taj projekt bio što prije gotov, no naglasio je kako ne odustaje od toga da Meksiko plati sve troškove u stopostotnom iznosu.
Nije objasnio kako će natjerati meksičkog predsjednika Enriquea Peñu Nieta da to doista i učini. Naime, meksički je predsjednik već u više navrata jasno kazao kako njegovu zemlju taj zid ne zanima i kako ne kane dati za njega ni jednog jedinog novčića.
Prijepor oko financiranja gradnje zida vjerojatno će biti glavna tema razgovora između Trumpa i Nieta koji već sljedećeg tjedna dolazi u Washington.
Ako ga Trump izgradi, taj zid bit će najveća takva barijera na svijetu. Kontroverzni zid koji je izgradio Izrael prema Zapadnoj obali dug je oko 650 kilometara, a legendarni Berlinski zid bio je dug 160 kilometara i visok oko 3,6 metara. U svijetu na raznim granicama podignuto je 45 barijera raznih oblika.
Najavljeni paket kojim Trump kani poboljšati nacionalnu sigurnost, obuhvaća i vrlo ozbiljno ograničavanje ulaska u zemlju izbjeglica i imigranata, osobito onih iz muslimanskih zemalja. On duboko vjeruje da je se ilegalna imigracija potpuno otela kontroli da kao takva predstavlja vrlo ozbiljnu ugrozu nacionalne sigurnosti.
Od danas će vjerojatno na snagu stupiti privremena mjere za državljane Iraka, Irana, Libije, Somalije. Sudana, Sirije i Jemena kojima se u sljedećih mjesec dana uopće neće izdavati vize za ulazak u Sjedinjene Države.
Trump je najavio da će izdati naredbu da se upravo za stanovnike muslimanskih zemalja razviju posebne procedure za izdavanje viza u koje će biti uključene i obavještajne agencije koje će za svakoga aplikanta za vizu morati napraviti procjene o tome ima li on ikakvih veza s terorizmom i terorističkim organizacijama.
Neki komentatori procjenjuju da će provjere za dobivanje viza biti tako komplicirane i dugotrajne da ih državljani iz čitavog niza zemalja praktički neće moći dobiti.
U cijelom tom ratu protiv ilegalne imigracije na političkoj razini vjerojatno je najvažnija akcija koju će Trump započeti protiv neposlušnih gradskih vlasti koje uporno odbijaju federalnim vlastima dati podatke o ilegalnim imigrantima koji žive na području tih gradova koje su već nazvali utočištima za ilegalce.
Slamanje otpora u tim gradovima za Trumpa će biti izuzetno važno zato što će upravo tako na svoju stranu pridobiti vrlo značajnu bazu tradicionalno republikanskih birača koji do sada baš i nisu bili previše sretni zbog činjenice da je on izabran za predsjednika.
Upravo oni bili su najglasniji kritičari vlasti koje su odbijale bilo kakvu akciju protiv ilegalnih imigranata. Od ukupno 3142 okruga, koliko ih ima u SAD-u, sporno je njih 168 u kojima živi većina od 11 milijuna ilegalnih imigranata.
Od toga broja 69 jedinica lokalna uprave u potpunosti odbija svaku suradnju s federalnim vlastima kada su ilegalni imigranti u pitanju. Nagađa se da bi Trump tim okruzima mogao ukinuti financiranje koje dolazi iz federalnog proračuna i to ne samo novac koji je namijenjen policiji i pravosuđu već i novac za sve druge namjene, što bi moglo biti popriličan pritisak.
Cijelu ovu protuimigrantsku kampanju Trump je začinio i primanjem u Bijeloj kući na koje je pozvao roditelje djece koju su ubili ilegalni imigranti. Riječ je o aktivističkoj grupi koja sebe naziva “Majke anđela”, a koja je u više navrata vrlo otvoreno davala podršku Trumpu za vrijeme njegove predizborne kampanje.
Operacija deportacija 11 milijun ilegalnih imigranata zahtijeva malo više planiranja i sredstava. Mnogi procjenjuju da je to vrlo skupa i logistički zahtjevna operacija koju je nemoguće provesti u kratkom vremenu.
No tu se žestoki pohod Donalda Trumpa na njegove protivnike nije zaustavio. Njegova administracija izdala je naredbu kojom se svim znanstvenicima i znanstvenim organizacijama koje rade za vladu zabranjuje da objavljuju bila kakva priopćenja za medije.
To se prvenstveno odnosi na Agenciju za zaštitu okoliša, institut koji djeluje unutar ministarstva poljoprivrede, ali i na ministarstvo zdravstva. Zabrana se odnosi na priopćenja za medije, blogove, poruke na Twitteru i Facebooku.
Ako znanstvenici koji rade za vladu žele nešto objaviti u tim medijima, moraju prvo isposlovati odobrenje. Znanstvena zajednica potpuno je zgrožena novom vrstom cenzure.
>> Siguran u drugi mandat: Trump već zaštitio slogan za izbore 2020. godine
Godisnja zarada meksickog kartela u USA je procijenjena na otprilike isti iznos koliko bi trebao kostati taj zid (20-30 milijardi $). Godisnji troskovi SAD-a zbog trgovine drogom (zdravstvo, sudovi, policija, pad produktivnosti) iznose oko 200 milijardi $.