- Uvrštavanjem na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske kulturne baštine Lepoglava, Pag, Hvar i druga hrvatska mjesta postala su prepoznatljiva na turističkoj karti svijeta. Nakon što su kulturu čipkarskog umijeća sačuvale prenoseći je s ruke na ruku, danas je važno da čipka više ne bude samo suvenir, već posao od kojeg čipkarice mogu živjeti. Stoga podržavam nastojanja domaćina da svoju turističku budućnost trasiraju oko budućeg muzeja čipke, kuće čipkanih niti, u kojoj će se ispreplitati i niti europskih čipki!
To je, otvarajući 16. međunarodni čipkarski festival u Lepoglavi, naglasila ministrica kulture Andreja Zlatar Violić, izaslanica pokrovitelja manifestacije, predsjednika dr. Ive Josipovića. Velikom mnoštvu okupljenih, među kojima su i izlagači iz osam europskih zemalja, iz hrvatskih čipkarskih centara te brojni muzealci, folkloristi i turistički radnici, obratili su se i načelnik u Ministarstvu turizma Ivo Bašić i varaždinski župan Predrag Štromar te istaknuli čipku kao primjer povezivanja kulture i turizma koji će, kao hrvatski brend, postati još prepoznatljiviji ulaskom Hrvatske u EU.
- U zadnja dva desetljeća uložili smo veliku brigu u oživljavanje gotovo zamrla lokalnog čipkarstva. Cilj nam je i ubuduće promicati imidž Lepoglave kao europskog grada čipke. Posebno sam ponosan što smo festivalima čipke uspjeli povezati zeleno i plavo, čipke kontinentalne i jadranske Hrvatske te ih pokazati svijetu kao našu posebnost – istaknuo je u pozdravnoj riječi gradonačelnik Marijan Škvarić.
Nakon podizanja festivalske zastave posjetitelji su se uputili u mjesne galerije čije su prostore zabijelile stare i nove čipke iz Italije, Španjolske, Belgije, Mađarske, Poljske, Njemačke, Slovenije te iz hrvatskih središta čipke. Uz izloške iz poljske Bobowe te predivne čipke iz samostana sv. Margarite u Pagu (to je prvi put da se te čipke izlažu izvan samostana), pažnju su plijenile rukotvorine žena iz Sikirevaca, koje su svojom čipkom ukrasile moderne muške košulje. Žene iz slovenske Idrije pokazale su i primjenu čipkanih aplikacija na slikama, pri čemu su čipkane zvjezdače i konjici „zaplivali“ na akvarelima. Prozračne mađarske halaszi čipke mamile su čežnjive poglede posjetitelja, ali zbog svojih cijena (700 kuna naviše) rijetki su posegnuli za njima. Najživlje je bilo na izložbama lepoglavske čipke, gdje su je klepale i prodavale sve generacije – od najmlađih čipkarica iz Školske zadruge Stezica do zadrugarki i članica čipkarskih udruga.
Danas se (subota) festival se nastavlja otkrivanjem spomen-ploče začetnici čipkarstva Danici Brössler i otvaranjem 3. sajma tradicijskih rukotvorina, a festival završava u nedjelju kulturnim programom od 14.30 sati.