Turudić: Ja bih vam nakon ovog svjedočenja povećao plaću!

– Vi ste jedan jako lojalan menadžer svoje kompanije. Ja bih vam nakon ovog svjedočenja povećao plaću – kazao je predsjednik sudskog vijeća Ivan Turudić Abelu Galaczu, svjedoku Sanaderove obrane, pri kraju današnjeg ročišta na kojem je nekadašnji član NO-a Ine i direktor odjela strategije MOL-a, odnosno danas komercijale, svjedočio kako je MOL izvukao Inu iz financijskih problema u koje je upala krajem 2008. godine.

Galacz je menadžer kompanije čijeg se šefa Z. Hernadija proziva da je okrivljenom I. Sanaderu dao 10 mil. eura mita za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, a zbog čega se bivši premijer nalazi na sudu.

Sučev komentar stigao je za vrijeme unakrsnog ispitivanja za kojeg je Galacz vješto izbjegavao odgovore na pitanja tužiteljice Vanje Marušić.

Među pitanjima na koja je okolišao poput mačke koja obilazi vruću kašu, bilo je i pitanje je li MOL financijski pomagao hrvatskim kompanijama koje nije konsolidirao u svoju financijsku bilancu.

Galacz je najprije rekao da jest, indirektno pomažući Ini, a kad se inzistiralo na konkretnom odgovoru je li MOL pomagao direktno, Galacz je kazao: Mislim da ja s vama već dosta dugo razgovaram o tim stvarima.

S kim, pitao je sudac Turudić, na što je svjedok odgovorio: "S državnim odvjetnicima" aludirajući na postupak koji se protiv D. Polančeca vodi zbog malverzacija dionicama Podravke, a o čemu je Galacz svjedočio na istom sudu.

– Zašto izbjegavate odgovor? Uvjeren sam da vi dobro znate što vas se pita – kazao mu je sudac na što je Galacz opet uspio izbjeći odgovor objasnivši samo kako je "taj  posao bio jako dobro osiguran".

Tužiteljičino pitanje  proizašlo je iz Galaczovih odgovora na pitanja Sanaderovih branitelja. Galacz je, naime, kazao da je međudioničarski ugovor potpisan s namjerom da MOL konsolidira Inu, odnosno preuzme upravljanje nakon čega je bilo moguće da je kreditira iznosom od više stotina milijuna dolara, a što je bilo nužno za, između ostalog, isplate plaća zaposlenicima.

– Situacija krajem 2008. bila je toliko kompleksna da je zahtijevala trenutačnu financijsku pomoć koju odgovorna tvrtka može pružiti samo ako ima kontrolu nad trošenjem – objasnio je Galacz pitanje konsolidacije koja je MOL-u bila u planu još od ugovora iz 2003. godine.

Konsolidacija je naposljetku realizirana potpisivanjem ugovora u siječnju 2009. nakon čega je stvorena mogućnost za MOL-ovu financijsku injekciju.

Što se tiče potpisanog ugovora, Galacz je kazivao kako su pregovori bili dugotrajni i kompleksni te da je njihov najvažniji doprinos financijska stabilizacija Ine u vrlo teškoj gospodarskoj situaciji.

– Način upravljanja Inom sasvim je uobičajen, taj model postoji u svim velikim naftnim kompanijama, pa i u MOL-u. Omogućuje razdvajanje donošenja strateških odluka od operativne provedbe i omogućava da na čelna mjesta u operativi dolaze ljudi na temelju stručnosti, a ne na temelju političkih kriterija – kazao je Galacz opisujući kako se Inom upravlja i navodeći kako je posve normalno da dioničar koji nema većinski paket ima većinsko pravo glasa.

Prije MOL-ova menadžera svjedočio je  Flavio Sanader, brat okrivljenog bivšeg premijera .

Flavija je, naime, prozvao Robert Ježić koji tvrdi da je Sanader preko brata organizirao primanje preostalih pet milijuna eura.

– Robi više neće pa ti to organiziraj – navodno je Sanader rekao bratu. Ivo Sanader to poriče objašnjavajući kako bi bilo logičnije da je brata uključio u priču otpočetka.

Flavio Sanader svjedočio je u bratovu korist kazavši kako ne zna ništa ni o kakvoj transakciji.

– Apsolutno ne, ja ne znam ništa o tome. Ako Ježić to govori – onda laže, kazao je.

Detaljan tijek suđenja pratite ovdje:

9.34 sati Današnje ročište počinje svjedočenjem Flavija Sanadera.

Čedo Prodanović: Poznajete li Roberta Ježića i od kada?

Flavio Sanader: Mislim od 2003. ili 2004. godine, upoznali smo se stranački preko brata.

ČP: Jeste li se družili?

FS: Da, i u Švicarskoj i u Hrvatskoj, a više u Švicarskoj. Kad bi on dolazio, javio bi se pa bismo išli na ručak.

9.37 sati ČP: Jeste li se susreli s njim u Zürichu?

FS: Da, u listopadu 2009. godine vidjeli smo se. Brat me na dan utakmice Lige prvaka u Milanu nazvao i rekao da su tamo i pitao možemo li se vidjeti sljedeći dan u Zürichu. Ja sam otišao u zračnu luku pa u hotel. Brat me pitao da rezerviram sobu za dnevni boravak. Popili smo nešto zajedno. Mislim da je Ježić bio 15-20 minuta, pričali smo o utakmici. Koliko se sjećam, mislim da nije dobro završila za domaću ekipu. Ježić je otišao, a ja sam ostao s bratom oko dva sata. Poslije nam se Ježić opet pridružio, oni su otišli dalje, a ja doma.

ČP: Reći ćete koliko je Ježić bio s vama utroje, o čemu ste razgovarali?

FS: Pa oko 15-20 minuta, on je imao i svoje poslove, a najviše smo pričali o utakmici. I o gospodarstvu.

ČP: Je li bila riječ o nekoj transakciji i prebacivanju novca?

FS: Apsolutno ne, ja ne znam ništa o tome. Ako on to govori, onda laže.

9.41 sati Počinje unakrsno ispitivanje.

Tužiteljica Vanja Marušić: Rekli ste da ste vlasnik dvije tvrtke, čime se one bave?

FS: Jedna je PR, a druga izdavačka kuća.

VM: Osim toga, jeste li povezani još s nekim tvrtkama u Švicarskoj, u upravljačkoj strukturi?

FS: Nisam, ne znam o čemu se tu radi. U NO-u sam jedne tvrtke koja se bavi sportskim menadžmentom.

9.48 sati Svjedočenje Flavija Sanadera je završeno. Svjedoči Abel Galacz. Po zanimanju je ekonomist.

Prije ispitivanja Jadranka Sloković predlaže da se ispita i na dodatne okolnosti, na rad NO-a Ine čiji je bio član. Tužiteljica se ne protivi.

9.51 sati JS: Kakvu edukaciju imate?

AG: Trenutačno sam komercijalni direktor MOL-a, u kojem radim od 2000. godine na raznim pozicijama u odjelima strategije i razvoja, a bio sam savjetnik predsjednika uprave. Na Berkeleyju sam stekao MBA. U MOL-u sam neprekidno od 2008. te sam sudjelovao u pregovorima. Od 2009. sve do ove godine bio sam član NO-a Ine.
U pregovorima sam sudjelovao kad sam bio direktor za strategiju.

JS: S kim ste komunicirali u pregovorima?

AG: S hrvatske strane pregovore je vodio Damir Polančec i on je na svake pregovore dolazio s prilično širokom ekipom, sudjelovali su ljudi iz ministarstava financija i gospodarstva i vanjski savjetnici. Kasnije, kad su se vodili pregovori o plinu, priključila se i ekipa iz Plinacra. Proces je potpomagala i jedna konzultantska tvrtka, a kasnije sa strane Vlade još jedna takva tvrtka.

JS: Kako su tekli ti pregovori?

AG: To je bio iznimno težak proces, posebno u dijelu o plinu i pregovori su se odužili. Vlada je, naravno, morala donijeti neke odluke o plinskom poslovanju. O liberalizaciji tržišta i postupnoj prilagodbi europskim standardima.

9.54 sati AG: Dodatno je otežavalo to što je nakon svakog dogovora Polančec rekao da o svemu mora razgovarati i sa Šukerom, ministricom Dropulić i Vladom i obično bi se s tih usuglašavanja vraćao s novim zahtjevima koje smo bili prisiljeni prihvatiti. Vezano za dioničarski ugovor, bilo je donekle drukčije. Bila su dva polazišta, Zakon o privatizaciji Ine s jedne strane, a s druge tu je bio dioničarski ugovor iz 2003. koji je stvorio dovoljno stabilne okvire na temelju kojih smo mogli pregovarati.

JS: Koja su dodatna prava pripala RH izmjenom ugovora?

AG: Mislim da je najvažniji doprinos izmjene da je situacija Ine stabilizirana u vrlo teškoj gospodarskoj situaciji, ali RH je dobila i dodatna dugoročna prava. Samo da najvažnije spomenem, 2008. godine isteklo je tzv. lockup pravo koje je produljeno na dodatnih pet godina, a onemogućava MOL-u da proda dionice. RH je dobila i pravo prvokupa i reotkupa za te dionice, a to je s aspekta energetske sigurnosti važno i nije standardni dio ugovora.

10.05 sati JS: Kojim se mehanizmima osiguralo pravo, odnosno obaveza MOL-a iz preambule ugovora, o modernizaciji rafinerija?

AG: Modernizacija se navodi već u ugovoru iz 2003. kada je navedeno da se taj sektor treba razvijati u skladu s poslovnim planom. Ugovor iz 2009. samo pojačava tu obvezu pa je navedeno da će nakon konsolidacije Ina investirati u obnovu rafinerija. Investiran je znatan iznos pa tako obje rafinerije proizvode derivate po europskim standardima što prije nije bio slučaj.

JS: Kako se osigurava i vrši ta modernizacija tijekom godina?

AG: Te odluke donose se temeljem ekonomskih izračuna. S obzirom na značajne investicijske stavke, to se uvijek nalazi u poslovnom planu o kojem odlučuje uprava. Nakon što se odluka donese, taj je plan praktički nedodirljiv. Poslovni je plan temelj za ocjenjivanje rada, to je najozbiljniji dokument u životu jedne tvrtke.

10.10 sati JS: Koji su bili razlozi za donošenje ugovora o izmjenama glavnog ugovora o plinskom poslovanju, tko je pregovarao, tko zaključio?

AG: To je bio rezultat kompleksnih i dugotrajnih pregovora. Podzemno skladište PSP Okoli je finalizirano. Na žalost, nije došlo do izvršenja druge kritične točke ugovora, poslovanje s plinom. Stoga smo s vladom Jadranke Kosor, odnosno s ministrom Šukerom nastavili o tome pregovarati. S druge strane, red bi bio da se svaka strana pridržava svojih obaveza. Vlada nije ispoštovala odredbe ugovora pa su zato i izmijenjene.

JS: Je li prijetila opasnost da Vlada izgubi neka prava koja je imala prema ugovoru jer nije izvršavala obaveze?

AG: Ugovori su vezani i prijetila je opasnost da izgubi neka od prije navedenih prava. MOL je želio imati garanciju da će se plinski biznis izdvojiti.

10.16 sati AG: Inače se iz samog ugovora vidi projekcija koja je kazivala da će i plinsko poslovanje kroz određeno razdoblje biti pozitivno.

JS: Na čiju je inicijativu došlo do pregovora o plinskom poslovanju?

AG: Pa pregovori praktično nisu ni prekinuti. U siječnju 2009. potpisan je ugovor, a  tad je počeo razgovor o provedbi koji još traje. Kad smo u jesen 2009. vidjeli da RH neće uspjeti ispoštovati odredbe ugovora, odlučili smo potražiti alternativno rješenje.

Sudac: Izašli ste iz okvira okolnosti koje ste samo dodatno predložili, doći ćemo ovako i do 2012.

10.21 sati JS: Bi li MOL bez financijske konsolidacije mogao pomoći Ini koncem 2008. i početkom 2009?

AG: Ono što je MOL mogao napraviti bez konsolidacije, to je i napravio prije. Ali situacija krajem 2008. bila je toliko kompleksna da je zahtijevala trenutačnu financijsku pomoć koju odgovorna tvrtka može pružiti samo ako ima kontrolu nad trošenjem.

JS: Kakav je način upravljanja Inom?

AG: Način upravljanja Inom sasvim je uobičajen, taj model postoji u svim velikim naftnim kompanijama, pa i u MOL-u. Omogućuje razdvajanje donošenja strateških odluka, od operativne provedbe i omogućava da na čelna mjesta u operativi dolaze ljudi na temelju stručnosti, a ne na temelju političkih kriterija.

JS: Je li za vas uobičajeno da jedna strana ima veća upravljačka prava iako nema većinski paket dionica?

AG: Jest, to je uobičajena upravljačka struktura koju omogućavaju zakoni. Onaj dioničar koji ima više ima i veća upravljačka prava ili se to omogućuje dogovorom između dioničara. To je slučaj u većini naftnih kompanija u regiji.

10.30 sati JS: Radili ste u NO-u, je li se tamo raspravljalo o nabavi sirove nafte?

AG: Kad god je NO zahtijevao, dobio bi izvješća, odnosno podatke o nabavi nafte, tako je nedavno dobio podatke i o nabavi nafte od MOL-tradea. Vidi se da su pomogli Ini u vrijeme najteže financijske situacije. MOL je igrao odlučujuću ulogu u nabavi nafte za Inu, a trenutačno MOL-trade pokriva otprilike jednu trećinu nafte za Inu.

JS: Koja je količina nafte nabavljena preko MOL-tradea, godišnje?

Sudac: Niste predložili te okolnosti, zabranjuje se pitanje. Nema veze što je svjedok spomenuo, i on je izašao iz okvira.

JS: Je li bilo odluka NO-a koje su ograničavale pravo članova na dostupnost informacija?

AG: Koliko sam upoznao hrvatske zakone, oni jasno definiraju prava članova NO-a, ali, moram dodati, u zadnje vrijeme zasjedanja NO-a Ine bili su prilično nadrealistični. Riječ je o sjednicama koje su trajale po 10 ili 12 sati, a o Ini se najmanje govorilo. Ostalo vrijeme troši se za stvari kojima se jedan normalan NO ne bi trebao baviti. Npr. analiza zapisnika s prethodne sjednice. Čitanje anonimnih pisama...

Unatoč tome, ako bilo koji član NO-a zatraži bilo koji podatak, uvijek ga dobije od uprave. Možda se sjećam jednog slučaja da smo rekli da nas to stvarno više ne zanima. Jedan član NO-a htio je provjeriti osobne podatke zaposlenika nekih u Ini, pa čak i na vodećim pozicijama, koja je njihova plaća, iskustvo...Uprava mu je to omogućila, koliko ja znam.

10.39 sati JS: Koliko je odluka doneseno jednoglasno, a koliko preglasavanjem?

AG: Moram naglasiti da smo stekli dojam da u vezi sa zadaćom uprave i NO-a nije svim glavama bilo jasno koje su odluke. Naime, one najvažnije odluke ne donosi NO nego dioničari ili uprava. NO, to i njegovo ime govori, treba nadzirati djelatnost. Prema tome, ne mogu navesti neke kritične slučajeve kojima smo preglasavanjem spriječili neke odluke. Možda je bio slučaj ili dva kada nismo prihvatili neke prijedloge. Npr. da se unutar NO-a formiraju pododbori za neka pitanja.

JS: Je li NO dobio rješenje Hanfe iz 2011. godine?

AG: Da, NO ga je tražio i dobio. Koliko se sjećam, Hanfa nije utvrdila kršenje zakona i dala je neke prijedloge za poslovanje, npr. raspolaganje internim podacima i prema tome je uprava poduzela određene korake. Uvjeren sam da je Ina najtransparentnija tvrtka koja kotira na tržištu.

Sudac Turudić: Pauza do 12 sati.

12.05 sati  U nastavku suđenja tužiteljica Vanja Marušić počela je unakrsno ispitivanje svjedoka.

VM: Rekli ste da je MOL mogao pomoći Ini financijski tek nakon konsolidacije, a kada ste dostavili taj zahtjev za konsolidaciju hrvatskoj strani?

AG: Pregovarački proces o ugovoru dosta je dugo trajao, kao što sam već rekao. Smatram da je MOL već 2003., a posebno u svojoj strategiji 2005. jasno dao do znanja da bi Inu htio konsolidirati, upravljati njome. Konsolidacija je računovodstveni izraz za preuzimanje kontrole nad upravljanjem. Konkretno, tijekom 2008. u prvoj fazi pregovora s Vladom RH razgovarali smo o mogućnosti razmjene dionica što bi za sobom povuklo konsolidaciju, odnosno preuzimanje upravljačkih prava.

AG: Krajem 2008. godine MOL je putem javne ponude kupio znatan broj dionica Ine i zatražio konsolidaciju.

12.08 sati VM: Možete li se sjetiti kome je od pregovarača s hrvatske strane postavljen taj zahtjev?

AG: Kao što sam već rekao, MOL je već 2003. imao želju za konsolidacijom, no u raznim nacrtima ugovora tijekom 2008.

Sudac Turudić: Želja je želja, ali je li to bio neki formalni akt?

AG: Pregovori su usmeno vođeni, timovi su radili na nacrtima ugovora i oni su se slali.

12.15 sati VM: Rekli ste da je manje problema bilo oko izmjene dioničarskog ugovora. Kada su se zapravo definirali bitni elementi tog ugovora, je li sve bilo gotovo do kraja godine?

AG: Bile su dvije glavne faze. Prva je trajala od početka 2008. do ljeta kada je u fokusu bila razmjena dionica. Sastavili smo jedan nacrt ugovora sukladno tome. Kad je izbila gospodarska kriza i nakon javne ponude MOL-a, u drugoj fazi razgovori su bili o obliku bez razmjene dionica. Koliko se sjećam, tada su finalizirani i najvažniji elementi. Javna ponuda bila je od kolovoza do listopada, tada se nisu vodili pregovori. Od listopada 2008. do siječnja 2009. vodilo se usuglašavanje koje je rezultiralo ugovorom.

12.21 sati VM: Vezano za tešku financijsku situaciju u kojoj se Ina našla. Zanima me kada je nastupila, u kojem dijelu godine?

AG: Ne mogu to točno odrediti. Sjećam se velikog gospodarskog pada na svjetskoj razini. Sva su tržišta dionica pala.

VM: Pitanje je bilo za Inu?

AG: Koliko se sjećam, nagli pad cijena naftnih derivata dogodio se u rujnu, listopadu 2008. To je bio smrtonosni udar za Inu. Ina je godinama vodila loše gospodarstvo, plin se prodavao jeftino, kupovao skupo.

Sudac. Blago upozorenje, ne morate ovdje biti odvjetnik MOL-a, nije MOL ovdje optužen. Budite malo striktniji u odgovorima.

AG: Smatram da je sveukupnost tih činjenica dovela...

Sudac: Pitanje je bilo kada su nastupile posljednice krize za Inu.

12.25 sati VM: Kad je MOL odobrio kredit Ini?

AG: I prije je MOL pomagao Ini  financijski i prije financijske krize, koliko se sjećam, postojao je kredit u manjem iznosu. No, kada je Ini bio potreban novac u iznosu više stotina milijuna dolara kako bi mogla isplatiti plaće zaposlenicima, morali smo reagirati i to je bila druga situacija. Za to je bila potrebna konsolidacija.

VM: Koje je godine to odobreno? Barem početak, kraj godine?

AG: Mislim da sam to već rekao, kad je napravljena konsolidacija, MOL-u je omogućeno da da kredit. Zaključenjem ugovora 2009. u siječnju.

VM: Je li MOL financijski pomagao nekoj drugoj tvrtki u RH iako nisu bile konsolidirane?

12.31 sati Iako je Č. Prodanović rekao da je Podravka tema drugog postupka te tražio zabranu pitanja, sudac Turudić dopušta jer unakrsno ispitivanje proizlazi iz svjedočenja.

AG: MOL je preko Ine pomagao mnogim društvima u RH, indirektno.

Sudac: Ne pita vas se to.

VM: Pitam je li MOL pomagao direktno?

AG: Mislim da ja s vama već dosta dugo razgovaram o tim stvarima.

Sudac. S kim?

AG: S državnim odvjetnicama. Ne znam kako se zovu.

Sudac: Zašto izbjegavate odgovor, za slučaj Ine ste rekli. Uvjeren sam da vi dobro znate što vas se pita.

AG: MOL financijsku pomoć neće samo tako pružiti nekome. Neke vrste poslova MOL sklapa i u RH i drugim zemljama. Ako vas konkretno zanima Podravka, iako sam o tome već govorio, to je bio posao koji je sam po sebi bio značajan i mislim da vi to jako dobro poznajete. Taj je posao bio jako dobro osiguran.

12.34 sati VM: Rekli ste da je uobičajeno da vodeći dioničar ima upravljačka prava. Kako je to riješeno u strukturi MOL-a, nije li upravljačko pravo ograničeno na deset posto, bez obzira na broj dionica?

AG: MOL je neovisno društvo koje nema dioničara koji je upravljač i zato se ne može usporediti s Inom.

VM: Mene zanima, je li dioničarima MOL-a pravo glasa ograničeno na deset posto?

AG: Statut MOL-a je javan, tamo su i ti podaci navedeni.

Sudac. Znači da je tako.

AG: U statutu je navedena granica od 10 posto.

12.40 sati VM: Govorili ste o radu NO-a Ine. Spomenuli ste da je bilo preglasavanja u pododborima. Je li među njima bio i pododbor za strategiju?

AG: Iskreno, bilo je dosta takvih prijedloga i ideja, ne sjećam se je li bio strateški.

VM: Dok ste bili u Ini, bili ste i na funkcijama u MOL-u. Jesu li vam dolazili prijedlozi odluka iz Ine, vama koji ste u MOL-u vršili izvršne funkcije?

AG: Ja sam trenutačno komercijalni direktor i ja se toga ne sjećam da bi mi dolazilo dok sam bio direktor sektora za strategije i razvoj MOL-a.

12.44 sati AG: Moguće je da se to događalo jer bi to bio standardni model komunikacije. Sada se to tako često događa.

VM: Je li Ina sklapala ugovore o radu samo s hrvatskim predstavnicima ili i s MOL-ovima?

AG: Siguran sam da je to bilo prema propisima.

Sudac: Vi ste jedan jako lojalan menadžer svoje kompanije. Ja bih vam nakon ovog svjedočenja povećao plaću.

12.46 sati Sudac: Jesu li članovi uprave iz MOL-a imali ugovor s Inom ili s MOL-om?

AG: Ne znam točno, može se provjeriti.

VM: Vezano za nadzor Hanfe, da nisu navedena kršenja zakona. Zašto je onda Hanfa podnijela kaznene prijave?

Sudac. Zabranjuje se odgovor na pitanje. To trebate pitati Hanfu, a ne svjedoka.

12.49 sati ČP: Znate li jesu li članovi mađarske uprave uopće zaključivali ugovore o radu?

AG: Ne znam.

12.55 sati Sudac Turudić: Suđenja sutra nema jer su svjedoci Friščić, Pankretić i Ježek, koji su sutra trebali doći, spriječeni. Postoji mogućnost raspisivanja dovedbenog naloga za svjedoka Pankretića ako opet bude spriječen.