U slučaju priče o crnim fondovima HDZ-a vlast je opet pribjegla starim načinima pritiska na medije. Naime, priču o tome Večernji list objavio je u nedjelju, nakon toga uslijedili su javni pozivi Vladimira Šeksa i Jadranke Kosor da se istraži tko je odao podatke, a u srijedu, 14. rujna, oglasilo se i Državno odvjetništvo priopćenjem u kojem kažu da su zatražili od policije da nađe počinitelja. Jučer je pak novinar Večernjeg lista Josip Bohutinski pozvan u USKOK. Vodeći ljudi vladajuće stranke, umjesto da snose posljedice torbarenja za kampanje, nastoje izbaciti loptu s terena političke odgovornosti na pitanje tko je novinarima odao tajne.
Formalno u redu, ali...
Sporno je i to što DORH ostavlja dojam kao da reagira na poziv Vladimira Šeksa i Jadranke Kosor. Iako je prema zakonu zapravo sve formalno u redu, a DORH po službenoj dužnosti ima pravo pozvati novinare da kao svjedoci, ako to žele, odaju ime onoga tko im je dao informacije, cijeli je slučaj izazvao negodovanje među novinarima, a oštro je reagiralo i Hrvatsko novinarsko društvo. Predsjednik HND-a Zdenko Duka kaže kako je glavni problem u USKOK-ovu priopćenju.
– USKOK ima pravo zvati na obavijesne razgovore zbog curenja podataka, ali kad je riječ o ovako krupnoj stranačkoj i državnoj aferi, tu najavu smatramo političkim putem potaknutim pokušajem zastrašivanja novinara i medija kako se više ne bi bavili ovom temom. To je nedopustivo – ističe Duka. Kako bilo, zanimljivo je da su podaci mnogo puta curili u javnost i s gorim posljedicama, ali počinitelji nikad nisu otkriveni. Naime, ako USKOK nekoga prisluškuje, u pravilu ta osoba to uskoro dozna. Od poznate afere s Matom Granićem do nedavne, kad su za to da ih se prisluškuje doznali i osumnjičeni za pokušaj utjecaja na Vrhovni sud kako bi se spasilo Glavaša. Osim svega, novinari prema našim propisima i praksi Europskog suda za ljudska prava ne moraju odati izvor informacija, osim kad je riječ o nacionalnoj sigurnosti ili zaštiti zdravlja. Postoje i zemlje, poput Švedske, koje i u ustavu štite pravo novinara da zaštiti izvor. Prema našem Zakonu o medijima, "sud može naložiti novinaru da iznese podatke o izvoru ako je to nužno radi zaštite javnog interesa". Ovdje bi javni interes mogao biti zaštita istrage jer objavljivanje iskaza svjedoka može utjecati, primjerice, na iskaze drugih svjedoka. No, u nas je uvijek pitanje, kako to upozorava i Duka, kako bi se istrage i sudski postupci odvijali kad javnost o njima ne bi ništa znala. U ovom slučaju čak netko može imati interes da dostavi podatke kako bi politički nekome naštetio, ali to ne umanjuje pravo javnosti da dozna i pravo medija da objavi.
Istraga – zašto baš sad?
– Istražitelji će istragom odakle cure informacije napraviti veliku štetu jer nijedan novinar neće odati izvor, a narušit će se slobode medija. Ono što najviše bode oči jest to zašto se baš sad krenulo s istragama, i prije godinu ili dvije curile su informacije iz istrage. Ali tada ta istraga očito nije bila od presudne važnosti jer informacije nisu toliko štetile HDZ-u – kaže profesorica etike Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti.
– Odredbu o tajnosti istrage iz članka 231. Zakona o kaznenom postupku trebalo bi ukinuti ili je ozbiljno preurediti – mišljenje je v. d. predsjednika Županijskog suda u Zagrebu suca Ivana Turudića. Kaže da spomenuta odredba nije postigla svrhu, a to je zaštita prava osumnjičenika.
@ Felicijen --- Jel\'da? Umjesto da izvlače zemlju iz d***a do grla, oni moraju gubiti vrijeme na vođenje dvostrukih knjiga kako bi sakrili svoje lopovluke. Neodgovorno od novinara. Jako neodgovorno.