OVRŠNI ZAKON

Tvrtke mogu u serijske bankrote, a kad propadne obrt vlasnik je – mrtav

Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
Tvrtke mogu u serijske bankrote, a kad propadne obrt vlasnik je – mrtav
10.07.2017.
u 15:03
Rasprave o Ovršnom zakonu uopće se ne bave sa 70 tisuća blokiranih obrtnika i OPG-ova
Pogledaj originalni članak

U raspravama koje se vode o promjenama Ovršnog zakona negdje po strani, kao “čardak ni na nebu ni na zemlji” ostala je cijela jedna skupina dužnika – oko 70 tisuća obrtnika i vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava zakon tretira kao “hodajuće” tvrtke koje, doduše, nemaju njihove beneficije, ali imaju višestruko veće obveze.

Dok tvrtke odlaze u bankrot, a vlasnici im serijski otvaraju nove, ostavljajući u propalima dugove i slijevajući prihode u nove, vlasnici obrta i OPG-ova odgovaraju kao građani – cjelokupnom imovinom koja s poslovanjem nije imala nikakve veze.

Gomilali se doprinosi

Kod vlasnika poduzeća takvo što događa se iznimno rijetko – kad se netko zainati kompliciranim postupcima dokazati “proboj pravne osobnosti”, što se nedavno spominjalo u slučaju Agrokora. Obrtnicima, naprotiv, sve pokretnine i nekretnine odlaze na bubanj: takav je scenarij “za dlaku” izbjegao Andrija Kirin, bivši autolimar iz Pitomače, kojemu je prije 12 godina najveći problem postala naplata, a klijenti u problemima postali su njegov osobni problem: sve je funkcioniralo – na dug.

– Promet je pao gotovo na nulu, nisam uspio uplaćivati doprinose. Jednom sam probao ugasiti obrt, ali rekli su mi da mogu tek kad podmirim dugove. Kako nisam imao novca za to, dugovi za doprinose na plaću koju nisam ostvarivao nastavili su se gomilati. Poslije su se pravila promijenila, ali nisam dobro pratio regulativu, za što sam sam kriv – kaže Kirin.

Uslijedili su blokada i ovrha koja je uključila obiteljsku kuću, zemlju i štalu od čega danas žive.

Za novu tvrtku – samo izjava

U ovršnom postupku dug je s početnih 180 tisuća kn “nakvasao” do 489 tisuća. Dio bi trebao u zastaru, no još, kaže, nije otpisan po službenoj dužnosti. Uspio je 2013.dobiti reprogram Ministarstva financija pa ga otplaćuje ratama od 3500 kn iako ne ostvaruje prihode. Plaćaju zapravo svi: dijelom suprugin OPG, dijelom oba sina da ne izgube krov nad glavom. Kirinu to najteže pada: nikad nije mislio da će mu djeca plaćati dugove. Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić istaknuo je na okruglom stolu Večernjeg lista da je blokada računa obrtnicima nedopustiva jer se na taj način potpuno izbacuju iz gospodarskog života i ne mogu baviti djelatnošću kojom bi otplaćivali dug. Diskriminirani su u odnosu na tvrtke.

– Da biste otvorili novu tvrtku, samo ovjerite potvrdu kod javnog bilježnika da niste dužni. Obrtnici pak ne odgovaraju samo imovinom koju su unijeli u obrt nego svom svojom imovinom. Dvaput je bio donesen zakon da odgovaraju samo imovinom koju su unijeli u obrt, ali Ustavni je sud ukinuo te zakone – kritizira Kolakušić, koji smatra da Ustavni sud ima prevelike ovlasti. Za ideju reprograma duga obrtnicima uz relativno nisku kamatnu stopu i omogućavanje otpisa uz poreznu olakšicu vjerovnicima zalaže se i saborski zastupnik Snage Goran Aleksić, koji ističe da bi to bio vjetar u leđa i dužnicima i vjerovnicima.     

Obrtnici predlažu rješenje za blokirane

1. Otpis kamata – kako se radi o starim i vrlo starim dugovima, kamate su čak i dva do tri puta veće od glavnice, ali ne samo zbog dugogodišnjeg obračuna, nego i zbog njihove enormno visoke stope. Primjerice, za dug iz 2005. kamate su sada 150% veće od glavnice. U istom razdoblju prosječna neto plaća porasla je 30-ak posto.

2. Ažurniji otpis zastarjelih dugova državi po službenoj dužnosti koji provodi Porezna uprava. Dužnicima koji imaju rješenja o ovrsi ili obročnoj otplati duga, ako su ti akti postali pravomoćni do 31. prosinca 2016. također odobriti otpis duga za koji je nakon isteka godine za koju je obveza utvrđena pa do donošenja tih akata prošlo 6 godina.

3. Uvesti porezne olakšice za otpise ostalim vjerovnicima – ako država prva krene u rješavanje problema svojih dužnika, ostali vjerovnici, slično kao banke (primjerice, komunalna poduzeća) mogu također pomoći prezaduženim građanima, uz dodatni poticaj države u smislu oslobođenja od dijela poreza za iznose duga koje otpišu.

4. Otpis po „socijalnom kriteriju“ – propisati kriterije prema kojima bi se odobrio ovaj oblik otpisa. Primjerice: za dužnike koji su u prethodne tri godine ostvarili dohodak koji je na godišnjoj razini manji od 50% minimalne bruto plaće odobriti otpis do iznosa jedne prosječne neto plaće za prošlu godinu. Dodatni uvjet za ovaj bio bi da dužnik ima samo jednu stambenu nekretninu u kojoj živi te da nema drugu imovinu znatnije vrijednosti, pri čemu bi se trebalo izuzeti poljoprivredno zemljište i radni strojevi ako se dužnik kao nositelj ili član OPG-a bavi poljoprivrednom djelatnošću kao jedinim zanimanjem i upisan je u upisnik OPG-ova     

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 11

Avatar mileudarcina 1
mileudarcina 1
18:52 10.07.2017.

Jadni ljudi, tužno je gledat kako ih nezasitna državna buržoazija ždere, namet tamo namet vamo želudac sve veći i veći, na kraju balade kad nebude imala više šta jesti pojest će samu sebe, povijesno dokazano.

Avatar ivo587
ivo587
16:12 10.07.2017.

robovlasnički sistem je posrijedi. kakva demokracija i ljudska prava, nema toga. Mi živimo u robovlasništvu i diktaturi.

BA
bakulušić
19:59 10.07.2017.

Obrti i obrtnici su stvoreni da državni službenici na njima vježbaju strogoću i da javnosti pokažu kako pravna država - postoji! i kad u državnoj blagajni ponestane novaca, samo obrtnicima pošalji opomene za neplaćene poreze i doprinose. Odaziv je stopostotan jer se nitko ne usudi sa državom ući u spor i objašnjavanja. Država uvijek ima "novu spoznaju" a da ne mora objašnjavati o kakvoj se spoznaji radi. Dakle, tko želi "mlinski kamen" oko vrata, neka otvori obrt. Dužan je još dvadesetak godina nakon stvarne smrti a i duže ako poreznici imaju "novu spoznaju".