Birgittu Jonsdottir, zastupnicu u islandskom parlamentu i članicu parlamentarnog odbora za vanjsku politiku te članicu Parlamentarne skupštine NATO-a, Twitter je obavijestio da se nalazi na popisu osoba čije je podatke od Twittera subpoenom zatražio američki savezni sud. Na popisu se našla u sklopu kaznene istrage koja bi trebala rezultirati podizanjem američke optužnice protiv osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea.
Brigitta Jonsdottir aktivno je podržavala rad te “zviždačke” stranice, iako u posljednje vrijeme ne podržava sve Assangeove odluke, poput one o neodazivanju sudu u Švedskoj gdje ga dvije djevojke terete za seksualno zlostavljanje. Bila je, međutim, jedna od troje producenata videa “Collateral Murder” - prvoga velikog udara na američku vojsku u kojem je prikazano kako američki vojnici iz helikoptera pucaju u civile i Reutersove fotoreportere. Smatra se da je taj video WikiLeaksu proslijedio Bradley Manning. Na popisu osoba čije je podatke zatražio savezni sud su Manning te producenti videa – Julian Assange, haker Rop Gonggrijp te Birgitta Jonsdottir.
Twitterova inicijativa
Za sve se traže podaci od 1. studenoga 2009. do danas, koji uključuju imena pod kojima je otvoren račun, imena i nadimke kojima su se koristili, odnosno bilo kakve podatke o identitetu, njihove e-adrese, adrese mjesta boravka i radnog mjesta, internetske stranice, brojeve telefona, brojeve kreditnih kartica te, naravno, ispis svih veza i sadržaja koje su na Twitteru imali, uključujući i IP adrese računala s kojih su to radili.
Savezna sutkinja iz Virginije Theresa Buchanan subpoenu Twitteru, čije je sjedište u San Franciscu, poslala je još 14. prosinca s naredbom da ona ostane zapečaćena te da podaci o samom postojanju kaznene istrage, kao i što se traži u subpoeni, ostanu tajna čak i osobama čiji se podaci traže. Twitter se sa svime time nije baš najbolje osjećao pa je od iste savezne sutkinje tražio i 5. siječnja uspio ishoditi da se sa subpoene skine oznaka tajnosti, odnosno da se o tome obavijeste korisnici čije podatke moraju dati sudu, čime se tim osobama daje prilika da u roku od 10 dana ulože žalbe na takav postupak.
Birgitta Jonsdottir odmah je o svemu jučer odlučila obavijestiti javnost. Najavila je također da će tu temu već početkom tjedna staviti na dnevni red parlamentarnog odbora za vanjsku politiku te da će tražiti sastanak s američkim veleposlanikom u Islandu. I Julian Assange se, kao i islandska zastupnica, odlučio pravno suprotstaviti sudskoj naredbi izdanoj Twitteru.
Dokaz o kaznenoj istrazi
Na sve su se odmah osvrnuli istraživački novinari i blogeri pa je uskoro na internetu osvanuo i sam sudski dokument, koji prvi put jasno dokazuje da se protiv Assangea vodi istraga kojom se želi dokazati da je pomagao Manningu u krađi osjetljiva materijala.
No ostaje činjenica da su korisnici obaviješteni samo zbog Twitterova inzistiranja na sudu, što možda znači da u nekim manje razglašenim slučajevima dijele korisnikove podatke, a da on o tome pojma nema. Analitičari upozoravaju – ako se podaci traže s najsažetijeg Twittera, što onda s našim podacima rade Facebook i Google, a da nas o tome ne obavještavaju?
WikiLeaks je jučer poslije podne pozvao Google i Facebook da i oni otkriju jesu li im stigle slične subpoene.
E akoje twiter pravi onda će im vratiti nazad zahtjev i preporučiti da se učlane!