U zadnjih deset godina država je stvorila 157 milijardi kuna novog deficita i taj se silni manjak uglavnom pokrivao novim zaduženjima zbog kojih je eksplodirao javni dug. Po godinama najveći je deficit bio 2011., zadnje godine mandata HDZ-ove vlade, iznosio je 25,5 milijardi kuna, dok je Milanovićeva ekipa godišnje stvarala između 17 i 18,8 milijardi kuna novog duga. Kukuriku koalicija nabila je 54 milijarde kuna deficita, a prethodne dvije HDZ-ove vlade 110 milijardi.
1. Što je deficit?
Fiskalni je deficit razlika između ukupnih prihoda i rashoda proračuna opće države tijekom jedne kalendarske godine. Hrvatski je deficit u prošloj godini bio gotovo 19 milijardi kuna, odnosno 5,7 posto BDP-a, a od 2009. država stalno troši iznad svojih mogućnosti – između 5 i 7,7 posto vrijednosti godišnjeg BDP-a, odnosno 20-ak milijardi kuna po godini. Rezultat svega toga enorman je rast javnog duga koji je dogurao do 85 posto BDP-a. Jedan dio povećanja javnog duga posljedica je proširenja obuhvata javnih i državnih institucija, ali glavnina rasta vezana je uz deficit. Dug dakako bildaju i kamate na koje odlazi 3,5 posto BDP-a, a kad bi se kojim slučajem našli vjerovnici koji bi nam istim tempom posuđivali novac, hrvatski bi se javni dug mogao udvostručiti za sedam godina. No, svjetski su financijeri nemilosrdni prema malim i nepouzdanim državama čiji dug dostigne vrijednost godišnjeg BDP-a i prestaju ih financirati. Takve države onda kucaju na vrata MMF-a i traže njihove kredite, obvezujući se zauzvrat da će manje trošiti.
2. Od čega se sastoji?
U proračun opće države ulaze fondovi socijalnih osiguranja, sve lokalne jedinice i proračun središnje države. Nova metodologija obvezala je Vladu da u izračun državne potrošnje, a onda i deficita, uključi tvrtke i neprofitne institucije koje financira središnja vlast kao što su HŽ Infrastruktura, Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb te po novome HBOR. Lokalne jedinice 2014. su završile u plusu, pa sav minus predstavlja rezultat rada Vlade na Markovu trgu.
3. Koliki može biti?
Prema pravilima Europske komisije, sve bi države članice EU morale spustiti deficit ispod 3 posto BDP-a, a takvu obvezu preuzela je na sebe i hrvatska Vlada na početku 2014. godine, ali bez pozitivnog pomaka. To bi podrazumijevalo smanjenje proračunskog manjka ispod deset milijardi kuna.
4. Što Hrvatska treba učiniti da ga smanji?
Svi su se uzdali da će pokrenuti investicije i oporavak, a tako i rast prihoda, no sve su se nade u brzi oporavak izjalovile, pa ostaje teži način, a to je rezanje potrošnje. U tri godine deficit je trebalo svake godine smanjivati za približno tri milijarde, no kako Vlada u tome nije uspjela, od Europske će komisije tražiti dodatne rokove za prilagodbu, kao što su to činile i druge zemlje.
5. Kakve su posljedice smanjivanja deficita?
Dodatni pad BDP-a. Vrzino je to kolo iz kojega se države teško izvlače, jer svako smanjenje državne potrošnje, pa makar ona bila i neproduktivna, kratkoročno smanjuje temelje rasta. Ako se to ne učini, prekomjerno zaduživanje ruši šanse za oporavak u srednjem i duljem roku, jednako kao i povećanje porezne presije.
8. Kako se deficit financira?
Zaduživanje je glavni oslonac za financiranje proračuna, a uz njega mogu se koristiti i prihodi od privatizacije i rasprodaje državne imovine.
7. Kako gradovi i lokalne jedinice utječu na deficit?
Vlada je svojim odlukama ograničila mogućnosti lokalnih jedinica da se zadužuju, pa su, gledajući cjelinu, njihove financije pod kontrolom. No, nisu cvijeće ni gradovi i županije, koje stvaraju skrivene deficite kroz kašnjenja u plaćanju svojih obveza prema bolnicama ili se zadužuju preko komunalnih poduzeća.
8. Kakva je veza između deficita i javnog duga?
Svaki novi deficit povećava razinu javnog duga, a budući da se stara zaduženja nikad ne vraćaju, oni se iznova i iznova refinanciraju te tako strelovito rastu. Tako Anto Bajo u najnovijem dnevnom osvrtu Instituta za javne financije upozorava da Hrvatska nakon 2015. ulazi u fazu visokih otplata dospijeća većeg dijele glavnice i kupona obveznica. Sve do 2025. prosječno godišnje dospijeva više od 18,8 mlrd. kuna, 14,2 mlrd. glavnica i 4,6 mlrd. kuna kupona obveznica.
9. Može li prekomjerno zaduženje dovesti do bankrota?
Apsolutno, bankrot nastupa ako država nije u mogućnosti isplatiti neku obveznicu ili kredit, odnosno ako nije kreditno sposobna da plasira svoje vrijednosne papire.
10. Kako izgleda bankrot države?
Država nije tvrtka da proglasi bankrot i nestane, ali posljedice za njezine građane i tvrtke su teške budući da se presijecaju svi tijekovi novca s inozemstvom, smanjuju prihodi, kasne plaće i mirovine, raspadaju socijalne mreže.
Znaci, pocetak strelovitog rasta javnog duga se nekako podudara sa pocetkom detudjmanizacije drzave i pocetkom pregovora za ulazak u EU, odnosno pocetak ispunjavanja svih uvjeta koje je EU postavila. Nisam siguran da je to bas slucajno... A sampion detudjmanizacije je sebi osigurao predsjednicku funkciju sve dok ne umre, ako ikada umre...! Lijepe tekovine detudjmanizacije, nema se narod na sto pozaliti.