Ivan Klešić

Kako sam otkrio niz propusta u HAVC-u i Vladi Zorana Milanovića

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Kako sam otkrio niz propusta u HAVC-u i Vladi Zorana Milanovića
10.02.2017.
u 08:31
Budući da je Vlada tri godine zaredom, 2010., 2011. i 2012., imala bezuvjetno revizorsko mišljenje, reviziju nismo radili 2013. i 2014. godine
Pogledaj originalni članak

Glavni državni revizor Ivan Klešić odgovorio je na pitanja kako je revizija otkrila lažne putne naloge u Vladi Zorana Milanovića, ali i razne nepravilnosti u HAVC-u.

Kako su revizori otkrili fiktivne putne naloge savjetnika bivšeg premijera, je li prvi indikator bio velik broj putnih naloga ili je bilo sumnjivo što za ta putovanja nije bilo pokrića u dokumentaciji?

U svakoj financijskoj reviziji, jedno od područja provjere je i blagajničko poslovanje u okviru kojeg se provjeravaju izdaci u vezi s putnim nalozima, dnevnicama, reprezentacijom, prijevozom. Jednako je provjeravano i u reviziji Vlade RH i utvrđeno to što smo naveli u izvješću o reviziji. 

U lokalnoj i državnoj upravi već smo dosad otkrivali nepravilnosti s putnim nalozima

Kako državna revizija postupa u slučajevima kada sumnja da su počinjena kaznena djela? 

Sve nepravilnosti nisu kaznena djela. Uz nepravilnosti koje državni revizori utvrde u poslovanju subjekta navode se propisi po kojima se mora postupiti. Ali državni revizori nisu stručnjaci za kazneno i prekršajno pravo, niti im je zadaća da utvrđuju je li neka nepravilnost kazneno djelo ili prekršaj. To je u nadležnosti drugih institucija. I upravo zbog toga mi sva izvješća, osim Saboru, dostavljamo i DORH-u.

Je li ovo prvi slučaj državnim revizorima da takvu situaciju pronađu baš u sjedištu Vlade? 

Ovakve nepravilnosti do sada nismo utvrdili revizijom Vlade, ali obavljajući reviziju u ove 22 godine kod drugih subjekata na državnoj i lokalnoj razini, bilo je takvih nepravilnosti, koje su se odnosile na putne naloge, dnevnice, troškove reprezentacije, troškove prijevoza i drugo.           

Zašto je revizija dala bezuvjetno mišljenje o radu Vlade kada je ustanovljeno da je preko fiktivnih putnih naloga izvučeno 308.000 kuna?

Državni ured za reviziju izražava mišljenje u skladu s međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija. Ono što želim posebno naglasiti je da se bezuvjetno mišljenje izražava kada nisu utvrđene nepravilnosti u financijskim izvještajima i poslovanju i kada su utvrđene nepravilnosti koje ne utječu na izražavanje mišljenja, odnosno po vrijednosti su ispod praga značajnosti, koji se kreće do 2% ukupnih rashoda ili prihoda ili vrijednosti imovine.

U skladu s tim, Vladi RH za 2015. izraženo je bezuvjetno mišljenje, iako su utvrđene nepravilnosti, jer su ukupni rashodi Vlade u toj godini iznosili 280 milijuna kuna, ali državni revizori su spomenutu nepravilnost naveli u izvješću o obavljenoj reviziji i dali nalog za postupanje u skladu s propisom.

Što je državna revizija učinila nakon revizije, jeste li DORH detaljno upoznali sa sumnjivim putnim nalozima?  

U skladu sa zakonom, izvješće je osim Vladi RH, dostavljeno Hrvatskom saboru i objavljeno na mrežnim stranicama Državnog ureda za reviziju. Izvješće je, kao i svako drugo, dostavljeno i Državnom odvjetništvu, a u slučaju utvrđivanja nepravilnosti kao što je to bilo s putnim nalozima u Vladi RH, uz izvješće smo dostavili i prikupljenu dokumentaciju.

Kakva je suradnja Državne revizije i DORH-a?

Kontinuirana i više nego dobra. To će vam sigurno potvrditi i kolege iz DORH-a. Mi, osim što dostavljamo državnom odvjetništvu sva izvješća o obavljenoj reviziji, iako su objavljena na mrežnim stranicama Ureda, dostavljamo i za nepravilnosti za koje sumnjamo da imaju obilježja kažnjivih djela i svu prikupljenu dokumentaciju. Na zahtjev DORH-a promptno dostavljamo i svu drugu dokumentaciju koju zatraže.

Je li DORH zatražio dodatnu dokumentaciju?

Budući da je istraga u tijeku, daljnje informacije ne mogu davati.

Kako tumačite to da je DORH tek nakon četiri mjeseca pokrenuo istragu?

Na to vam ne možemo odgovoriti, jer nas DORH nije obvezan izvještavati o pokretanju i rezultatima pokrenutih aktivnosti po revizorskim izvješćima.

Obavljate li reviziju Vlade RH svake godine?  

Ne. Prema Zakonu o Državnom uredu za reviziju, obvezni smo obavljati svake godine samo reviziju godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna, a prema Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, obvezni smo svake godine obaviti i reviziju političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela. Revizije svih drugih subjekta za koje je Državni ured za reviziju nadležan, obavljaju se prema godišnjem planu i programu rada koji se donosi na temelju kriterija propisanih Zakonom, a to su materijalna značajnost, procjena rizika te rezultati prošle revizije i prikupljene informacije o poslovanju subjekta revizije.

Državni revizori nisu za to stručni i ne utvrđuju je li neka nepravilnost kazneno djelo

Inače, u nadležnosti Državnog ureda za reviziju su ministarstva i svi drugi korisnici državnog proračuna, lokalne jedinice i korisnici njihova proračuna, trgovačka društva i sve druge pravne osobe u većinskom vlasništvu države ili lokalnih jedinica – neprofitne organizacije, ustanove, udruge, dakle više od deset tisuća subjekata, a državnih revizora je samo 240.

Kad je zadnji put rađena revizija Vlade?

Sve druge revizije, osim onih obveznih, rade se u skladu s planom i programom rada Državne revizije. Budući da je Vlada RH tri godine zaredom, dakle 2010., 2011. i 2012. dobila bezuvjetno revizorsko mišljenje, onda reviziju nismo radili za 2013. i 2014. godinu.

Bivši ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar kaže da je zapanjen nalazom revizije o HAVC-u, jer revizija smatra kako bi ministar kulture trebao potpisivati sve odluke oko  proizvodnje hrvatskog filma, a ne ravnatelj HAVC-a. Kako to komentirate?

Državni ured za reviziju nije dao nalog HAVC-u da ministar kulture treba potpisivati sve odluke u vezi proizvodnje hrvatskog filma. Revizijom smo  utvrdili da raspolaganje imovinom i sredstvima u HAVC-u nije bilo u skladu sa  Zakonom o audiovizualnoj djelatnosti, prema kojem ravnatelj raspolaže imovinom i sredstvima do 50.000 kn, od 50.000 kn do 200.000 kn Upravni odbor, a za iznose iznad 200.000 kn Upravni odbor mora pribaviti suglasnost osnivača, dakle Ministarstva kulture. Državni ured za reviziju je dao nalog da se postupi u skladu sa Zakonom.

U HAVC-u su, prema revizorskom nalazu, pronađene brojne nepravilnosti?

Revizijom HAVC-a za 2015. utvrđene su nepravilnosti i propusti koji se odnose na unutarnje ustrojstvo, planiranje i računovodstveno poslovanje, financijske izvještaje, imovinu, rashode, javnu nabavu te projekte i programe. Utvrđeno je da financijski izvještaji u značajnim odrednicama ne iskazuju objektivno i istinito rezultate poslovanja te stanje imovine i obveza, a poslovanje u značajnom dijelu nije usklađeno sa zakonima i drugim propisima. Nepravilnosti su, između ostalog, i posljedica nedovoljno učinkovitog sustava unutarnjih kontrola.

>> Vlada na zatvorenoj sjednici: Evo tko su novi članovi uprava HBOR-a Narodnih novina, APIS-a, HP-a, HL-a

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 43

MO
mobitel20
09:05 10.02.2017.

Hribar i dalje obmanjuje a nema oblika prekrsaja kojega HAVC nije pocinio ! Tako je to kada mediji sumnjivcima daju da se peru i da nastave obmanjivati. O Sauhi i Milojici ne treba trositi rijeci. Problem je da nam sada ministarstvo kulture i dalje brani programsku politiku HAVCa koji od pustih stotina milijuna kuna nije snimio nego jedan jedini film na temu stvaranja i obrane Hrvatske, a jest vise onih u kooprodukciji sa jugonqcionalistickom pod.lom agendom "tko nas zavadi" ! To je najveci problem, kao i tuziteljstvo koje samo povrsinski zahvaca jugonacionalisticku kriminalnu hobotnicu

DU
Deleted user
08:54 10.02.2017.

Oni su hajdučija mi smo država,ili oni ili mi!

Avatar bosanac1951
bosanac1951
08:45 10.02.2017.

Mutna Drina je kikiriki prema ovome što su radili oni tam crveni...Milojica...vidiš li ti ovo sve ?