Kad smo radili analizu hrvatskog tržišta i vidjeli da je prosječan prinos mirovinskih fondova u zadnjih deset godina 3,4 posto, a naš proizvod bi u tom razdoblju ostvario 9,7 posto, ovih šest postotnih bodova velika je razlika – u 30 do 40 godina klijenti bi mogli udvostručiti pa i utrostručiti štednju – izreklamirao je slovački Finax, prvo investicijsko društvo koje je u Hrvatsku ušlo kao paneuropski mirovinski proizvod (PEPP), model dobrovoljne mirovinske štednje, njegov čelni čovjek Juraj Hrbatý.
Hrvatska je prva zemlja u koju se šire, a kao prvi klijenti koji su uložili na predstavljanju u Zagrebu pojavili su se Vedrana Pribičević, predsjednica Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta i Toni Milun, matematičar koji se pozicionirao kao influencer u financijskom opismenjavanju i promotor dobrovoljne mirovinske štednje čiji je i zastupnik u AZ mirovinskom fondu.
Od 1. siječnja 2023. u Hrvatskoj je su ispunjeni zakonski preduvjeti za pružanje novog modela dobrovoljne mirovinske štednje koja je prenosiva iz jedne zemlje EU u drugu, što je čini atraktivnom mobilnoj radnoj snazi koja seli iz države u državu. Finax je nedavno dobio odobrenje Hanfe za pružanje ovih usluga u Hrvatskoj i zasad je jedino takvo društvo kod nas. S 55 godina klijentima društvo može isplatiti mirovinu uvećanu za prinos u cijelosti ili kroz duže vremensko razdoblje, no u međuvremenu mogu portfelj premjestiti u drugo društvo i drugu zemlju bez izlazne naknade. Plaćaju, kažu u Finaxu, samo naknadu za upravljanje od najviše jedan posto godišnje, a moguće je potpuno povući štednju u slučaju dugotrajne nezaposlenosti, dulje od 12 mjeseci.
- U trenutku kad klijent može povući štednju pitamo ga hoće li sve odjednom ili dugoročno – recimo kroz 20 godina, a onda računamo koliku visinu mjesečnih isplata njegov portfelj može izdržati, imajući u vidu inflaciju. Ako je to, recimo, 300 eura mjesečno, izračunavamo postotak kolika je vjerojatnost da mu portfelj to preživi – kaže Hrbatý te dodaje da su im prinosi u zadnjih pet godina iznosili 6,1 posto godišnje u usporedbi s 1,6 posto koliko je bio prosjek hrvatskog 3. stupa. Na upit koliko imovine im je investirano u „inflation linked“ proizvode koji su indeksirani inflacijom, kaže da nemaju takve proizvode no da prolaze zahtjevne testove u kojima im 80 posto proizvoda mora imati prinos iznad inflacije. Na početku štednje 100 posto portfelja ulažu u dionice, deset godina prije odlaska u mirovinu smanjuju udio u dionicama i povećavaju obveznički te se ulaganje portfelja nastavlja i tijekom mirovine s omjerom od 40 posto u obveznicama i 60 posto u dionicama. Ulažu u pasivne portfelje, u ETF-ove i indeksirane fondove, a klijenti, kažu, u svakom trenutku mogu vidjeti gdje su udjeli investirani i kako im stoji račun.
- Hvala Finaxu što postoji. Jedna od naših želja kad se udruga osnovala je bila da postoji mirovinski proizvod koji je dovoljno diverzificiran. Hrvatski fondovi ulažu sve u Hrvatsku, a netransparentnost je posljedica same regulacije. Mirovinskim fondovima prije svega treba razvod od hrvatske politike. Ne bih komentirala njihova pojedinačna ulaganja, to vi novinari preispitujete, ali ako je ukupno loš rezultat, onda se može zaključiti da se ne ulaže dobro - komentirala je Vedrana Pribičević te poentirala da odgovor na pitanje zašto ljudi ne investiraju dobrovoljne mirovinske fondove više leži u kultnom pitanju iz filma The Big Lebowski: „Where's the money, Lebowski?
- Netransparentnost posebno smeta novim generacijama. Većina mladih želi raditi unutar EU i jedini način za dobiti ih u investiranje je da je ono transparentno – da u svakom trenu znaju gdje im je novac. Osjetljivi su na nepravdu – kaže V. Pribičević koja je PEPP nazvala revolucionarnim modelom i napomenula da bi bilo jako loše da je Finax jedini, bilo bi dobro potaknuti i druge tvrtke da uđu u industriju. Minimalno ulaganje u ovu mirovinsku štednju deset eura i ne mora se svaki mjesec uplaćivati.
- Ja sam uložila 50 eura, nisam ni ja puno. Ni ja ne plivam u novcu iako neki možda misle da sam glasnogovornica nekih lobija i da imam tko zna koliko – akcentirala je V. Pribičević. Iz Finaxa napominju da je cilj PEPP-a zamijeniti nacionalne treće mirovinske stupove koji nadopunjavaju državne mirovine. Pod europskom je legislativom i stoga može izbjeći političke utjecaje te smatraju da bi na ovaj način štediše iz svih europskih zemalja trebale dobiti iste uvjete mirovine. Moguće je štediti za djecu, od dana rođenja, a nadzor, uz nacionalna tijela, provodi Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje EIOPA. Finax će se ovih dana proširiti i na Češku, a do kraja godine na Poljsku, Mađarsku, Sloveniju i Rumunjsku. Tvrtka je osnovala i svoju robo-savjetničku platformu 2018. i trenutačno upravlja imovinom vrijednom 400 milijuna eura za 45.000 klijenata na način da omogućava jednostavno automatizirano ulaganje u indeksne ETF fondove uz registraciju putem mobilne aplikacije koristeći tehnologiju biometrije lica.
Video: Ogorčena Zagrepčanka: Za dva i pol kilometra i pet minuta vožnje taxi platila skoro 14 eura