U 6 godina iz Hrvatske iselilo 44 tisuće učenika, kao cijela Ličko-senjska županija

Hrvatska je u šest godina, od 2013. do 2019. godine, izgubila 44.409 učenika.


Alarmantan statistički podatak dobiven je izračunom i analizom broja djece upisane u škole, a gubitak učeničke populacije podjednako je obuhvatio i djevojčice i dječake.
Drugim riječima, sve školske ustanove, uključujući matične i područne osnovne škole, srednje, ali i umjetničke školske ustanove koje djeluju u Hrvatskoj, ukupno njih 2607, od 2013. do 2019. godine izgubile su 11.736 osnovnoškolaca i 32.673 srednjoškolca.


Slikovitosti radi – Hrvatska je po broju izgubljenih učenika izgubila cijelu Ličko-senjsku županiju, a da pritom nije shvatila ozbiljnost situacije koja će u sljedećem desetogodišnjem razdoblju ne samo devastirati obrazovni nego i radni, ali i mirovinski sustav zemlje.

Izgubili smo 6167 srednjoškolaca

Ako odljev učenika promatramo po školskim godinama, Hrvatska je, između školske 2013./2014. i 2014./2015. godine izgubila najviše osnovnoškolaca – čak 4433 učenika, dok je tih istih školskih godina izgubila najmanje srednjoškolaca. Za njih su pak najkritičnije bile 2015. i 2016. godina kada smo u svakoj od tih godina izgubili gotovo osam tisuća srednjoškolaca. Samo s upisne 2017./2018. na 2018/2019. godinu, Hrvatska je izgubila 6167 učenika srednjih škola.
Najmanji odljev osnovnoškolaca evidentiran je u upisnoj 2016./2017. godini kada je u statistici zabilježeno 901 učenik osnovnih škola manje.

Promatrano po županijama, najviše učenika od 2013. do 2019. godine izgubila je Osječko-baranjska županija – čak 5895 učenika, a slijedi je Vukovarsko-srijemska županija koja je u šest godina izgubila 4922 učenika srednjih i osnovnih škola. Unatoč spomenutom manjku učenika, broj škola u toj je županiji ostao je istovjetan svih šest godina – 110 školskih ustanova. Naime, od školske 2013./2014. do školske 2018./2019. godine u Hrvatskoj se najviše škola zatvorilo u Karlovačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj županiji koje su izgubile po pet školskih ustanova, a tri školske ustanove u tome su razdoblju prestale s radom u Bjelovarsko-bilogorskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Požeško-slavonska, Zadarska, Primorsko-goranska i Zagrebačka županija izgubile su po jednu školsku ustanovu.
Upisne 2018./2019. školske godine u osnovnim i srednjim školama Hrvatska je imala 464.801 učenika, o kojima se brinulo 34.839 nastavnog osoblja u osnovnim i 19.197 nastavnog osoblja u srednjim školama. Tako ispada da se učitelji i profesori u osnovnim školama, svaki ponaosob, a gledano ukupno po broju učenika brinu o 9,15 učenika, ili 7,5 učenika u srednjim školama.
Iako cijela Hrvatska bilježi promjene u broju učenika, one su najmanje vidljive u 52 matične i 71 područnoj školi koje djeluju na otocima.

Štoviše, u šest godina na hrvatskim otocima broj matičnih škola povećao se za dvije, a školske 2018./2019. godine Hrvatska je imala 10.708 učenika koji su se školovali na otocima. I dok su Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija tri županije koje su izgubile najmanje učenika, razloga za zadovoljstvo nemaju u Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Koprivničko-križevačkoj, Karlovačkoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji. Promatrano samo po srednjoškolcima, u šest godina Ličko-senjska županija izgubila je 523, Požeško-slavonska 1133, a Brodsko-posavska 2108 učenika srednjih škola.

– Ako netko i dalje sumnja u iseljavanje, onda su ovo najvjerniji podaci. Ovakav odljev učenika nešto je najgore što nam se moglo dogoditi. Hrvatska jednostavno mora shvatiti da je to njezin ključni problem, ali političari još uvijek to ne razumiju i zato je svako mirno promatranje ovoga problema nedopustivo – poručio je demograf Stjepan Šterc. Kako je kazao, nedavno je i osobno računao odljev, i to u Obrovcu, te došao do zaključka da je u pet godina u Obrovcu izgubljeno 40 posto djece, a da će Hrvatska, nastavimo li ovim trendom, za nekoliko godina imati i 83.000 djece manje.

– Hrvatska ide putem demografske destrukcije. Zamislite da nastavimo ovakvim tempom, mi ćemo ubrzo izgubiti polovicu djece, što neće imati samo utjecaj na školski sustav. Uostalom, ovakvim podacima, koji su egzaktni, jer svako dijete ima ime i prezime, postavlja se pitanje za koga i kome radimo reformu obrazovnog ili bilo kojeg drugog sustava. Mi nismo napravili ništa ni za one koji su ostali ni za one koji su otišli, dok je, primjerice, Poljska nedavno donijela odluku da se mlade koji počinju s radom oslobodi poreza na dohodak. Mi smo formirali ured za demografiju, no ozbiljne i konkretne poteze nismo poduzeli – kazao je Šterc.

Da razlog sve manjeg broja djece u školskim ustanovama nije samo znak iseljavanja, već više znak manjeg broja novorođenih, kazao je Ivan Čipin, profesor s Ekonomskog fakulteta koji se bavi demografijom,

– Ovo može biti kombinacija i iseljavanja, ali i smanjena generacija jer Hrvatska nije imala mnogo gradova koji su bilježili porast broja novorođenih. Nastavimo li ovako, ovo može biti signal da ćemo ubrzo i nastavu doista svugdje u Hrvatskoj moći organizirati u jednoj smjeni, no s druge strane suočit ćemo se s viškom nastavnika. Sve je izglednije da za to zanimanje u budućnosti neće više biti potrebe, kao što neće biti potrebe ni za gradnjom novih školskih ustanova – kazao je Čipin.

Najviše učenika u Zagrebu

Prema statistici, Grad Zagreb jedini je koji bilježi porast broja osnovnoškolaca, srednjoškolaca, ali i porast broja školskih ustanova. U školskoj 2013./2014. godini u zagrebačke osnovne škole bilo je upisano 58.245, a 2018./2019. godine 62.665 djece.
– Zagreb je jedini koji je u posljednjih sedam-osam godina imao porast novorođene djece koja sada kreću u škole – poručio je Čipin. Što se srednjoškolaca tiče – 2013./2014. školske godine srednje je škole u Zagrebu pohađalo 38.909, a 2018./2019. godine 33.795 učenika srednjih škola.

Prosvjed učenika srednjih škola "Klimatske promjene traže naše promjene"

Video: Marko Lukunic/PIXSELL