Akrap: U Hrvatskoj sada ima samo 4,05 milijuna stanovnika

U tijeku je velika konferencija Večernjeg lista – Hrvatska kakvu trebamo, na kojoj će naši vodeći stručnjaci predložiti rješenja za najveće probleme u zemlji.

Na konferenciji će sudjelovati i državni vrh: predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Božo Petrov.

Pratite konferenciju uživo:

U nastavku pratite tijek događaja:

12.32 - Ivo Lučić, viši znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest, održao je izlaganje pod nazivom „Odnos prema prošlosti“. Suočavanjem s prošlošću i zločinima osiguravamo društvenu stabilnost, jačamo pravni poredak i državne institucije, rekao je.

- Onaj tko ne pamti prošlost, osuđen je na njezino ponavljanje - citirao je Lučić poznatu izreku.

Lučić je rekao da Hrvatska ima iskustva s dva totalitarna režima - ustaškim i komunističkim. Dok je deustašizacija vrlo temeljito provedena, a ustaški zločini prikazani, pa i uvećani, to nije učinjeno s drugim režimom. Naveo je pismo Vlade Gotovca predsjedniku Sabora SR Hrvatske iz 1981. godine koji je razotkrio karakter tadašnje komunističke vlasti, ali i dijagnosticirao uzrok njezine propasti.

- Potrebno je što prije otvoriti arhive i omogućiti korištenje gradiva prije donošenja prvog demokratskog Ustava RH - rekao je Lučić.

12.23 - Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, održao je izlaganje pod nazivom „Novi imidž i međunarodno pozicioniranje Hrvatske“. Hrvatska u zemljama EU ima imidž lijepe turističke zemlje, ali su prisutni i nasljeđe rata i bivše Jugoslavije.

- Ono što nas posebno zabrinjava, posebno kod starije populacije - još uvijek su prisutne negativne asocijacije na Hrvatsku - rekao je Skoko. Puno smo pričali, a malo radili na brendiranju, a u regiji je najveći iskorak napravila Slovenija.

- Čak i Srbija je imala više pokušaja organiziranog brendiranja od same Hrvatske - rekao je Skoko. Zaključio je da Hrvatska nedovoljno koristi svoje prednosti i potencijale, da nema sustavnu komunikaciju sa svijetom pa je često žrtva "vanjskog brendiranja", da su drugi oblici osim turističke promocije gotovo zanemareni...

- Razina poznavanja nacionalnih vrednota i nacionalnog ponosa u Hrvatskoj je prilično niska - rekao je Skoko. Naglasio je da Hrvatska između ostalog mora očuvati nacionalne vrijednosti te poraditi na strateškom objedinjavanju svih promotivnih napora različitih institucija u jedinstvenu instituciju.

12.10 - Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da je izmještanjem svog ureda stekla dobar uvid u stanje u barem pojedinim dijelovima Hrvatske. Rekla je da je trend odlazak iz manjih sredina. Županijski ustroj je dobar i ne treba ga mijenjati, poštuje specifičnosti područja, a ne koštaju puno, rekla je predsjednica.

- Županije puno bolje znaju što se događa na terenu, a to je iznimno bitno ne samo kod mjera demografije već i kod iskorištavanja sredstava iz europskih fondova - rekla je Grabar-Kitarović.

Što se tiče broja općina, rekla je da vidi potencijal ujedinjavanja u funkcionalnom dijelu, da više općina provodi određene mjere i politiku.

11.55 - Kolinda Grabar-Kitarović rekla je na prvoj panel-diskusiji na temu demografije da nemamo što čekati.

- Hrvatska stari, umire i odumire - rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da će prihvatiti svakih konstruktivan prijedlog, bez obzira s koje strane došao.

Anđelko Akrap rekao je da sve dok ne postoji suglasje u hrvatskom društvu, dok oporba ne bude govorila o tom problemu, nikakvih rezultata neće biti.

- Bitno je shvatiti da je to dugoročni problem. Bolest industrijske civilizacije je pad nataliteta. I to se liječi - rekao je Akrap.

Grabar-Kitarović rekla je da misli da su sazreli uvjeti da se taj konsenzus postigne. Rekla je da trebamo ne samo zaustaviti egzodus mladih, već i raditi na povratku onih koji su otišli. Akrap je rekao da Hrvatska ima specifične probleme - demografski je zapuštena. Kod ruralnih naselja problem je drugačiji nego u Zagrebu i tamo treba voditi posebnu politiku.

Ono što se zbivalo šezdesetih nama sada stiže na naplatu

Anđelko Akrap

- Politika treba biti pronatalitetna, ali moramo uvijek napominjati: osoba mora biti slobodna. To nije atak na ljudsku slobodu, osoba mora biti slobodna, a ne da je priječe problemi egzistencije - rekao je Akrap. Naglasio je da je riječ o dugoročnih učincima.

- Ono što se zbivalo šezdesetih nama sada stiže na naplatu - rekao je.

Akrap je rekao da je Hrvatska već dugo migracijska zemlja, da smo se dugo opskrbljivali biološkim resursima iz BiH. Ako migranti dolaze pak iz drugog kulturno-civilizacijskog kruga, trebaju se snositi troškove integracije.

- Koje je naše pravo da nam dolaze raditi, a moraju se odreći svog identiteta? To je ljudsko pravo. Poduzetnici moraju voditi računa i o budućoj radnoj snazi, da će država morati snositi troškove integracije - rekao je Akrap.

Grabar-Kitarović istaknula je paradoks da mladi odlaze iz zemlje jer ne mogu pronaći posao, a za neke poslove nedostaje radnika, te naglasila važnost prekvalifikacije. Međutim, potreba za imigracijom, dodala je, doista postoji, a država ima pravo tko će useljavati. Tu treba voditi računa o integraciji, da useljenici mogu biti aktivni sudionici ne samo na tržištu rada, već i u društvu.

11.40 - Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je uvodno čestitala Večernjem listu na organizaciji ove rasprave, rekla je da smo u izvanrednom stanju po pitanju demografije te da to traži izvanredne mjere.

- Demografska obnova naša je primarna zadaća. Zadaća svih zadaća. Moramo djelovati uz najveći mogući društveni konsenzus, ali žurno i konzistentno - rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da s prethodnim vladama nije mogla ostvariti suradnju o ovim pitanjima.

Grabar-Kitarović rekla je da je nužno osnovati zasebno Ministarstvo demografske obnove s vrlo širokim ovlastima. Ključne su tri zadaće: osigurati potrebne mehanizme koje će roditeljima olakšati roditeljstvo, jačati veze s iseljeništvom i stimulirati povratak iseljenika, te sustavno pristupiti i provedbi dugoročne politike useljavanja, vodeći računa o njihovim mogućnostima trajne uključivosti u hrvatsko društvo.

Obrazovni sustav mora se mijenjati da se omogući više dualnog obrazovanja, da se mladima omogući pravodoban ulazak u svijet rada i da ih se može platiti za rad koji ostvaruju tijekom školovanja, naglasila je.

- Ključ je uspjeha u našim nastojanjima za demografskom obnovom i promjena mentaliteta. Kad shvatimo da ulaganje u djecu i mlade nije trošak, nego investicija, neće biti straha za hrvatsku budućnost - zaključila je Grabar-Kitarović.

11.34 - Plenković je rekao da je demografija ključna tema i kapitalno pitanje hrvatske budućnosti.

- U jednom desetljeću izgubili smo više od 150.000 ljudi. To je 3,4 posto. Takvi negativni učinci utječu na sve aspekte hrvatskog društva, a ako ih povežemo s pitanjem iseljavanja, jasno je da je ta tema prioritet koji će biti s nama desetljećima, a ne samo godinama - rekao je Plenković.

Izrazio je čvrsto uvjerenje da svi želimo europske vrijednosti i konkurentnost na globalnom tržištu, a referendum o Brexitu nazvao je "nesretnim". Naglasio je i svoj otpor populizmu i demagogiji. Rekao je da su ministri dobili zadaću da do Uskrsa istraže uska grla u apsorpciji europskih sredstava.

- Na kraju želim reći da trebamo Hrvatsku obrazovanih ljudi, koji će svoje ambicije moći ostvariti u svojoj domovini, bez obzira na sve koristi slobode kretanja u Europskoj uniji, gdje će zasnovati svoje obitelji. Ona poruka koju šaljem kao predsjednik Vlade je poruka stabilnosti, snage, ustrajnosti, ali i optimizma. To me vodi, optimizam, to mi se čini da nam fali. Možda smo nekad prekritični prema samima sebi. Moja je zadaća da pokrenemo i optimizam jer samo s njim možemo rješavati zadaće koje su pred nama. Hvala lijepa i čestitam na konferenciji - rekao je Plenković.

11.23 - Premijer Andrej Plenković rekao je da se svijet u kojem živimo mijenja brže no ikada u povijesti.

- U takvim okolnostima važno je imati jasan smjer razvoja Hrvatske. Hrvatska danas i u budućnosti treba biti prosperitetna i uređena zemlja jednakih mogućnosti za sve - rekao je Plenković.

- Vidim Hrvatsku kao zemlju koja je utemeljena na našim tradicionalnim vrijednostima, zemlju ponosnih i samopouzdanih ljudi, Hrvatsku koja je obrazovana i moderna, koja radi i sve više je zaposlena i poduzetna, koja je izvrsna i konkurentna, sigurna i predvidljiva, solidarna i brižna, pomirena i tolerantna. Vidim Hrvatsku koja je europska i razumije globalni kontekst u kojem se pozicionira. Dragi prijatelji, vidim Hrvatsku s probuđenim optimizmom i nadom - rekao je Plenković.

Plenković je izrazio odlučnost u provođenju reformi te naglasio otvorenost socijalnom dijalogu.

- Hrvatska mora biti utemeljena na dosljednom provođenju ljudskih prava - rekao je Plenković.

Spomenuo je i Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću rekavši da Hrvatska zbog objektivnih okolnosti, velikosrpske agresije, devedesetih godina nije imala raspravu o toj temi, odnosno preskočila ju je.

- Prevladavanje takvih ideoloških podjela omogućit će društvu da se koncentrira na budućnost - rekao je Plenković.

Plenković je rekao da ova Vlada potiče poduzetnike, ali i ohrabruje izvoznike koji su izuzetno važni za ukupnu sliku gospodarstva. Glede javnog financija, dodao je, dobri su makroekonomski pokazatelji, a smanjen je i proračunski deficit.

- Bližimo se po mom sudu, a i analizi Ministarstva financija, skoro do samo jedan posto - rekao je Plenković.

11.11 - Katarina Miličević, znanstvenica s Instituta za turizam, rekla je da Hrvatska ima relativno niske devizne prihode od turizma. Održivi razvoj u Hrvatskoj ne smije imati alternativnu, naglasila je.

- Potrebna nam je veća orijentiranost prema udaljenim tržištima. 80 posto naših turista dolazi iz europskog okruženja. Nova udaljena tržišta, koja čine gotovo polovicu svjetskog stanovništva, u našem turizmu sudjeluju s tek 3 posto od ukupnog broja noćenja - rekla je Miličević.

Cijena nam mora postati važan faktor diferencijacije - u našem ekonomskom okruženju smo među najpovoljnijima.

- Mi moramo težiti prema konstantnom postizanju većih cijena. Ne možemo očekivati veće prihode od turizma ako cijene ne budu veće - rekla je Miličević.

Kao našu konkurentsku prednost istaknula je sigurnost. Zaključila je da turizam mora postati potpora i samo jedan element brenda Hrvatska.

11.03 - Eurozastupnik Davor Škrlec rekao je da svega deset naših poslovnih subjekata ima znak okoliša koji pokazuje da odgovorno upravlja svojim procesima. Ekološke inovacije pokazuju da smo ne ispod prosjeka, nego na začelju EU, rekao je Škrlec. Škrlec je rekao da javni novac iz europskih fondova trebamo iskoristiti za jačanje gospodarstva, čime potičemo i privlačimo privatne investicije i projekte iz svih područja okoliša.

10.53 - Goran Granić, ravnatelj energetskog instituta Hrvoje Požar, održao je izlaganje na temu energetike. Rekao je da ograničavajući faktor emisija ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova uvjetuje izgradnju nove platforme za gospodarenje energijom u cijelom tehnološkom lancu. Pravni sustav u energetici mora biti jednoznačan, provediv i s institucijama koje funkcioniraju, što je važno da bi investitori mogli u ranoj fazi mogli prepoznati (ne)prihvatljivost određenog rješenja. Granić zagovara napuštanje sustava poticaja obnovljivih izvora - u samom startu je bio pozitivan, ali došao je do maksimuma kad je počeo proizvoditi negativne učinke, rekao je Granić.

- Zagovaram da se poticaji prebace, da se uvedu porezi ili naknade na CO2 kao osnovni regulator te politike - rekao je Granić.

Granić je rekao da energija danas spada u ljudska prava, da svaka ljudska obitelj ima pravo na energiju da zadovolji ljudske potrebe.

- Hrvatska ne može biti energetski samodostatna i to nije bitan cilj, bitan cilj je imati prihvatljive cijene sa smanjenim rizicima - istaknuo je.

10.40 - Goran Buturac s Ekonomskog instituta izlagao je o poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Rekao je da Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje hrane, kvalitetnu sirovinsku osnovicu, ali i prepoznatljivost određenih marki na međunarodnim tržištima. Rekao je da je prehrambena industrija strateški važna za hrvatsko gospodarstvo te da u odnosu na druge industrijske sektore ima treći po veličini multiplikativni učinak na ukupni BDP i zaposlenost - poraste li potražnja za proizvodima prehrambene industrije za milijun kuna, ukupni BDP raste za 1,96 milijuna kuna i moguće je zaposliti dodatno dvije osobe. Naglasio je i važnost izvozne orijentiranosti

- Umjesto sadašnje krilatice "Kupujmo hrvatsko", morat ćemo usvojiti krilaticu "Izvozimo Hrvatsko" - rekao je Buturac.

Naglasio je da moramo imati konzistentnu osmišljenu ekonomsku i agrarnu politiku, kojom ćemo moći izgraditi malo, ali moderno i snažno gospodarstvo.

10.30 - Pero Maldini, politolog i profesor na Sveučilištu u Dubrovniku, kao uzrok nedjelotvornosti istaknuo je hipernormiranje. S druge strane, imamo potkapacitiranost administracije i institucija, koje su nerijetkom mjesta za uhljebe gdje ljudi dođu sinekurama, a puno rjeđe da bi bili stručni. Problem je i diskontinuitet u provedbi i kampanjski pristup u zakonodavnom procesu.

- Kapital i investicije idu tamo gdje je sigurno - rekao je Maldini.

Maldini je rekao da je hrvatskom društvu prikladniji izborni sustav koji preferira stabilnost, neovisno o tome što bi možda cijena bila stanovita manja razina političke reprezentativnosti. Kao pozitivnu stvar istaknuo je preferencijalno glasovanje, koje se kao poboljšanje već pokazalo na djelu. Pohvalio je i zabranu kandidiranja osobama pravomoćno osuđenim za kaznena djela protiv javnog interesa.

Osvrnuo se i na pitanje izbora predsjednika Republike, rekavši da bi posredan izbor doveo do dodatnog slabljenja te funkcije te jačanja izvršne vlasti. Izravan izbor je najdemokratskiji te omogućuje da se tako stečeni legitimitet stavi u funkciju političkog autoriteta. Moguća unapređenja bi bila jasnija podjela vlasti između izvršne vlasti i predsjednika, preciznije uređenje ovlasti tzv. ustavnog veta te jačanje funkcije predsjednika kao činitelja stabilnosti.

Maldini je rekao da su ideološki prijepori i razlike normalni u demokraciji te odraz bogatstva društva.

- Ta različitost mora biti naše bogatstvo, ali ona postaje problem kada razmišljamo autoritarno, kada isključujemo druge zato što su drugi i drugačiji - rekao je Maldini, dodajući da je to dio našeg autoritarnog nasljeđa, ali da bi se stvari trebale pomaknuti.

10.16 - Dragan Lozančić, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, rekao je da nakon ulaska u NATO i EU smatra da je Hrvatska otvorila novo strateško poglavlje o nacionalnoj sigurnosti.

- Vezali smo se za vodeće svjetske liberalne demokracije. Naši nacionalni interesi ustvari se ne razlikuju puno od interesa drugih država, ali ono što je specifično za nas je da imamo nove obaveze prema našim saveznicima te da smo zainteresirani za dobrobit i konstitutivni status hrvatskog naroda u BiH - rekao je Lozančić.

Lozančić je rekao da pretpostavke mogu vrlo brzo postati nepouzdane.

- Dat ću vam samo jedan primjer. Tri različita pogleda oko masovne migracije u Njemačkoj, imamo Trumpa, Merkel i recimo da imamo nekog šefa velike međunarodne humanitarne organizacije. Trump će preko Twittera reći to je samo problem, katastrofalna pogreška. Merkel bi vjerojatno rekla, wow, jedna nova radna snaga, nema puno Nijemaca danas, bit će dobro. Iz treće strane, vođa neke humanitarne organizacije, može reći: Ovo je pljačka stoljeća, vrhunac kolonijalizma, imamo zemlju koja je uzela milijun ljudi iz druge zemlje, uzela je najvrjedniji resurs, ljudski. Migracije kao takve su neutralne, bitan je kontekst - rekao je Lozančić.

Rekao je da njegova bivša institucija SOA ima sjajan dokument koji je sjajno opisao stanje sigurnosti, ali je dodao da će naša nacionalna sigurnost i dalje biti usko vezana uz naš zemljopisni položaj te da posebno trebamo pratiti tri procesa: situaciju u BiH, odnose Beograd-Priština i događanja u Makedoniji.

- Naša politika nacionalne sigurnosti trebala bi se usredotočiti niz tri kolosijeka - doprinos jačanju EU i NATO-u, promicanje stabilnosti i sigurnosti euroatlantskih integracija u JI Europi te jačanje, konsolidacija i integracija domaćih sposobnosti - rekao je Lozančić.

Naglasio je da moramo poboljšati naše strateško planiranje te da je to često naša bolna točka. Rekao je da prije rješenja trebamo veću pažnju posvetiti definiranju problema.

- Ključ je u biti u tome da se uspostavi ravnoteža između onoga što želimo, što zaista trebamo i onoga što si realno možemo priuštiti - rekao je Lozančić.

10.00 - Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja rekao je da je Hrvatska država u kojoj politika zanemaruje osnovni resurs koji ima - ljudski.

- U Hrvatskoj 2017. učenici i dalje zimi idu u šatorske objekte kako bi se presvlačili za tjelesni, kako bi odlazili na WC - rekao je Jokić.

Ova zemlja ima i potencijal, ima i snagu i znanje. Krajnje je vrijeme da se krene na novi put

Boris Jokić

Kao probleme istaknuo je marginaliziranost i nizak društveni status učiteljstva i znanosti te činjenicu da informatika nije obavezan predmet u osnovnoj školi. Većina ili značajan broj škola ima i dalje azbestne krovove, dok se grade fontane i ceste koje ne vode nikamo, rekao je.

- Međutim, postoji put naprijed. Trebalo bi produljiti školovanje. Hrvatska je zemlja koja ima najkraće školovanje u Europskoj uniji - rekao je Jokić, koji smatra da bi osnovna škola trebala trajati devet godina.

- Tehnologiju ne treba odbacivati, već je uključivati u obrazovanje - rekao je Jokić.

- Sve to je naravno daleki san. Osim što je sve ovo dio strategije koju ste svi ovdje zajednički izglasali u Saboru. Društva koja su uvažavajući tradiciju, jer Hrvatska ima tradicionalno dobro obrazovanje, spremna na promjene sustava obrazovanja će u budućnosti uspjeti. Ona društva koja žive u prošlosti nemaju nikakve šanse. Ova zemlja ima i potencijal, ima i snagu i znanje. Krajnje je vrijeme da se krene na novi put. Riječ kurikulum znači put. Možda je vrijeme da Hrvatska krene na taj novi put. Na tom putu treba biti otvoren, iskren, ali ključno je da treba biti složan i najbolje se putuje kada s putuje zajedno - rekao je Jokić.

9.52 - Anđelko Akrap, demograf i profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, rekao je da je demografska situacija, bez pretjerivanja, dramatična. Rekao je da u Hrvatskoj sada ima samo 4,05 milijuna stanovnika. Ako se situacija ne promijeni, postoje tri varijante projekcija. Kao preduvjete za demografsku revitalizaciju istaknuo je suglasje poduzetnika, političkih elita i društva u cjelini, a populacijska politika mora biti pronatalitetna, blago imigracijska te politika ravnomjernog razvoja u prostoru. Ključne mjere za povećanje fertiliteta su smanjenje nezaposlenosti i rada na određeno vrijeme, stambena problematika, usluge za djecu i kompenzacija troškova podizanja djece.

- Kako će se osoba odlučiti na potomstvo ako stalno radi na određeno vrijeme? - upitao se Akrap, naglašavajući kako je demografska politika sastavni dio ukupnog i prostornog razvoja te da ne može biti riječi o prisili.

- Demografska politika ne razlikuje ljude ni po vjeri ni naciji - naglasio je.

9.40 - Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić održao je pozdravni govor te rekao kako Hrvatska realno nema strateški dokument koji bi odgovorio na ključno pitanje - gdje smo i kuda želimo ići.

- Mi smo se ovim esejima pozabavili Hrvatskom 2037. Moram priznati da od početne ideje do današnjeg dana prošlo samo 30 dana. Dodatnu snagu i energiju dao nam je način na koji su esejisti prihvatili ideju da se napravi ovaj dokument, a onda i svi panelisti - rekao je Klarić, koji se i zahvalio svim svojim prethodnicima na mjestu glavnog urednika i svima koji su stvarali Večernji list.

Hrvatska budućnost, unatoč svim problemima, može biti obećavajuća. Naravno, pod jednim uvjetom: da se ne bojimo promjena

Dražen Klarić

- Kakvu Hrvatsku trebamo? Trebamo Hrvatsku u kojoj ćemo mi koji ćemo ovdje ostati raditi i stvarati je boljom i ugodnijom, ali trebamo i Hrvatsku u koju će se vraćati oni koji su otišli. Da još jedan mit razbijemo - Hrvati su oduvijek odlazili i taj proces ne treba zaustaviti. Ali trebamo razraditi niz mjera da bi se Hrvati vraćali u Hrvatsku, da bi svoja znanja mogli ponovno donijeti u Hrvatsku. To je prava politika - rekao je Klarić. Demografiju je istaknuo kao stvar koja se provlačila kroz sve eseje.

- Svjesni smo da bi ovaj dokument mogao naići na otpor jer ništa nije sigurnije nego stalno gledati u prošlost. Pa ipak, bit ćemo zadovoljni ako sljedeća poglavlja isprovociraju reakcije čitateljske publike. Političari, korporativni stratezi, sindikalci, poslodavci, studenti ovdje će pronaći podosta informacija i promišljanja. Hrvatska budućnost, unatoč svim problemima, može biti obećavajuća. Naravno, pod jednim uvjetom: da se ne bojimo promjena. One su svuda oko nas, uhvatimo ih i modelirajmo prema vlastitim željama i potrebama. Ugodno putovanje u budućnost - zaključio je Klarić.

9.30 - Hrvatskoj treba dugoročna strategija, odgovor na pitanje kamo idemo i na koji način da bi nacija postigla minimalni konsenzus koji je nužan za napredak. Brzina tehnoloških, geopolitičkih, ali i društvenih promjena u ovom desetljeću mogla bi se usporediti s onima koje su zahvatile svijet u vrijeme i nakon industrijske revolucije. U dvadeset pet godina svog postojanja, hrvatsko je društvo postiglo široko suglasje o dvama ključnim nacionalnim ciljevima: prvi je bio obrana i stvaranje samostalne države, a drugi ulazak u EU i NATO. Izostanak novih, okupljajućih ciljeva nije neuobičajena situacija ni za mnogo starije i dugovječnije nacije/države, no one to nadoknađuju izgrađenim institucijama i nacionalnom strategijom koja uspješno daje odgovor na pitanje kakvu državu želimo.

Večernji list, kao najutjecajnija medijska kuća, ponudit će moguća rješenja, ali i otvoriti raspravu o njima suradnjom s deset vodećih stručnjaka u zemlji, čiji je zadatak bio napisati po jedan esej u kojem će detektirati probleme i predložiti rješenja. Eseje objavljujemo u knjizi s najvećom nakladom (70.000 primjeraka), koju danas darujemo čitateljima Večernjeg lista.

>> Kada ćete čuti što želimo mi, vaši građani

>> Večernjakovu megakonferenciju gledajte na portalu u HD prijenosu

>> Hrvatska se ne smije bojati promjena ako želi uspjeti