U Africi u pokretu 20 milijuna ljudi koji žele u Europsku uniju

Europska unija sve je više podijeljena oko migracijske politike, odnosno priljeva izbjeglica i migranata s Bliskog istoka koji u manjim ili većim valovima traje od 2015. Austrija se zatvorila, Italija se zatvara, Slovenija otpočetka ima tvrdu politiku, a na granicama s BiH i Srbijom je po nekoliko tisuća migranata.

Zasad naša politika, odnosno ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ističe da se granice čuvaju od ilegalnih migranata i da nećemo postati “hot spot”, no pitanje je kako će se migracije dalje odvijati s obzirom na uže i šire okruženje i podijeljenu EU.

Migracije nezaustavljive

Politolog Anđelko Milardović drži da se Europa davno urbanizirala, a sad je na djelu proces “orbanizacije”, zatvaranje Europe i kraj kozmopolitske Europe i put ka konstrukciji bunkerske Europe. Nadalje, drži da će migracijski proces trajati, a ako se EU raspadne, raspast će se zbog migracija. Pred vratima Europe, kaže, ako uzmemo u obzir Tursku, stoji 2,3 milijuna ljudi koji mogu biti pušteni u svakom trenutku ako dođe do zatezanja odnosa EU i Turske. Drži da se Hrvatska treba ponašati kao i sve ostale zemlje i ni u ludilu pristati na poziciju “hot spota”, što je zasad, kaže, Božinović rezolutno odbio.

Demograf Stjepan Šterc ističe da migracijski procesi nisu završena priča s obzirom na migracijski potencijal od 20 milijuna ljudi iz sjeverne Afrike i jugozapadne Azije, kojima je cilj Europa. Sve su zemlje shvatile da to nije jednostavna priča i zatvaraju se i teško da će, kaže, europske direktive određivati nekoj zemlji koliko će primiti migranata. Ne vjeruje u dogovor unutar EU jer nije bio sukladan ukupnom broju stanovnika, veličini prostora...

– Vidjeli ste najave da će se brodovi iz sjeverne Afrike možda preusmjeravati prema našoj obali jer se i Malta zatvorila, zatvara se Italija, pa rat oko toga vode Francuska i Italija. Priča oko BiH je vrlo problematična što se tiče migracija, a mi još nemamo izražen stav što i kako. Što ako se brodovi preusmjere prema našoj obali? – pita se Šterc, dodajući da tada postoji velika opasnost za destabilizaciju prostora i turističke djelatnosti. Iluzija je, kaže, da možemo primiti više migranata nego što imamo centara za zbrinjavanje. Drži da Europa treba početi sudjelovati u rješavanju društveno-političke situacije prostora iz kojih se migranti iseljavaju.

Bivši državni tajnik za demografiju Marin Strmota ističe da nam polako dolazi na naplatu to što nemamo migracijsku politiku, koju nam zasad diktira isključivo tržište rada, a ni politiku integracije. – U slučaju većeg vala plašim se vatrogasne politike i da ne puknemo po šavu. Njemačka već provodi selektivnu politiku, Kurz govori da zajednicu prave Italija, Njemačka, Austrija, koje će se ujediniti i stvarati branu za migracije, a gdje smo onda mi? Na margini, kao granica EU koja će biti hot spot? – pita se Strmota.

Kompleksna tema

“Izbjeglice – perspektive i politike” bile su jučer i tema međunarodne konferencije u Nadbiskupskom pastoralnom institutu u povodu Svjetskog dana izbjeglica u srijedu i 25 godina rada Isusovačke službe za izbjeglice u Hrvatskoj. Isusovac Tvrtko Barun kazao je da je danas najveći izazov integracija izbjeglica, koje zovemo “ekonomski migranti”, “crnci”, “Arapi”, “silovatelji naših žena” da bismo ih označili, zaboravljajući da su to ljudi sa svojim radostima, nadama, tjeskobama koji žele bolju budućnost za sebe i djecu. Slaže se da je tema oko izbjeglica kompleksna, od politike, ekonomskih interesa, sigurnosti, ali ističe da je jedina brana za humani pristup migrantima papa Franjo jer je i Merkel mijenjala svoju politiku, iako još ima elemente humanog pristupa.