U Alžiru počinje 17. Ministarska konferencija Pokreta nesvrstanih

U ponedjeljak 26. svibnja u Alžiru počinje sedamnaesta Ministarska konferencija Pokreta nesvrstanih koja će trajati do 29. svibnja.

Konferencija će biti posvećena temi  "Jačanje solidarnosti za mir i blagostanje u svijetu".

To su dva najvažnija cilja kojima teži međunarodna zajednica, osobito u vremenu konstantne i velike gospodarske i financijske krize u kojoj mir u pojedinim područjima stalno predstavlja izazov.

Kao zemlja domaćin, Alžir je uputio brojne pozivnice zemljama članicama i promatračima. Za Hrvatsku je alžirski ministar vanjskih poslova, gospodin Ramtane Lamara uputio pozivnicu gospođi Vesni Pusić, prvoj potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih i europskih poslova.

Alžirske vlasti pridaju veliku važnost sudjelovanju Hrvatske kako zbog kvalitete bilateralnih odnosa tako i zbog dijeljenja zajedničkih vrijednosti s Hrvatskom te njezinog ondašnjeg statusa zemlje osnivačice ove geopolitičke grupacije.

Podsjetimo da je Pokret nesvrstanih organizacija osnovana 1961. u doba Hladnog rata, te da je jedan od osnivača bio i Josip Broz Tito, u cilju okupljanja zemalja koje bi u punoj neovisnosti utjecale na razvoj događanja na međunarodnom planu i koje su željele učvrstiti proces demokratizacije svijeta.

Naime, u ciljeve Pokreta ubrajali su se nacionalna neovisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i sigurnost nesvrstanih zemalja te promicanje solidarnosti među narodima trećeg svijeta. Prema mišljenju analitičara, najvažniji skupovi Pokreta Nesvrstanih bili su:

Konferencija u Bandungu (Indonezija) održana 1955., koja je okupila tridesetak afričkih i azijskih zemalja i koja je označila važan korak k osnivanju Pokreta jer su usvojene temeljne vrijednosti afro-azijske solidarnosti. Ove vrijednosti, koje su se u međuvremenu proširile, i dalje su stup neumornog djelovanja nesvrstanih zemalja na međunarodnoj sceni. -Sastanak na Brijunima 19. srpnja 1956. bio je presudan za osnivanje Pokreta i određivanje njegovog političkog profila.

Prvi sastanak na vrhu održan je u Beogradu 1961. godine. Na toj prvoj konferenciji Pokreta, privremena alžirska vlada, priznata od nekoliko zemalja među kojima i Jugoslavija, zauzela je aktivnu ulogu.

4. Summit Nesvrstanih u rujnu 1973. u gradu Alžiru jedan je od glavnih trenutaka povijesti te geopolitičke grupacije. Okupio je rekordan broj šefova država i vlada te je bio mjesto povijesnih odluka (predložio se nacrt Novog međunarodnog gospodarskog poretka s ciljem da se učvrsti politička neovisnost zemalja članica kroz njihov suverenitet nad njihovim prirodnim bogatstvima i resursima te da se izmijene uvjeti svjetskog trgovanja kako bi trgovina postala pravednija i uravnoteženija).

Organizacija danas broji 120 zemalja članica s različitih kontinenata, 17 zemalja i 10 međunarodnih organizacija uživa status promatrača.

Bez sumnje da je Pokret nesvrstanih ostavio duboki trag na međunarodne odnose s obzirom na to da je pomogao kolonizirane narode da se oslobode od kolonijalnog jarma, pridonio snažnijem sudjelovanju zemalja trećeg svijeta u međunarodnom djelovanju te je osigurao važna doktrinarna načela koja su danas temelj međunarodne zakonitosti. Isto tako, Pokret nesvrstanih ostavio je neizbrisiv trag na drugu polovicu 20. stoljeća jer je predstavljao alternativu ondašnjoj političkoj konfiguraciji između blokova te je potaknuo demokratizaciju međunarodnih odnosa.

Više no ikad Pokret je još uvijek relevantan zbog neriješene neravnoteže na globalnom planu te ostaje jedna od najvažnijih platformi za sazrijevanje i osnaživanje prijedloga i strategija čiji je cilj ispraviti stalne nepravilnosti na globalnom planu, ističu analitičari.

Kao jedna od zemalja osnivačica a danas kao zemlja promatrač, Hrvatska je sudjelovala na ministarskom sastanku nesvrstanih 30. srpnja 2008. u Teheranu. Prije toga je tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić prisustvovao sastanku na vrhu Pokreta u Havani 2006. godine. Ambiciozna vizija vanjske politike Hrvatske nedvojbeno planira jačati prisustvo Zagreba u ovom gotovo jedinstvenom forumu solidarnosti koji je dandanas relevantan i to više nego ikada.

>>Ljetni hit - Tito kao zavodnik i šarmer, a zaboravljen kao 'crveni' diktator

>>Čelnik Komunističke partije Hrvatske: Sljedeće godine ulazimo u Sabor