U austrijskoj vladi narodnjaka i Zelenih i Tuzlanka Alma Zadić

Bivši i budući austrijski kancelar i lider narodnjaka (ÖVP) Sebastian Kurz opet dokazuje nevjerojatnu političku prilagodljivost, koju će neki radije nazvati političkom prevrtljivošću. Nakon što je prije nekoliko godina, na valu migrantske krize, žestokom antimigrantskom retorikom najprije osvojio svoju stranku, a potom okrenuo leđa tradicionalnoj velikoj koaliciji narodnjaka i socijaldemokrata dovodeći na vlast ekstremnu desnicu, Kurz je sada pred potpisivanjem koalicijskog ugovora s austrijskim Zelenima. Austrija bi tako prvi put trebala dobiti novu vladu u kojoj će sjediti narodnjaci i Zeleni, što bi mogao biti primjer i za druge europske zemlje, ponajprije Njemačku, i to već nakon sljedećih parlamentarnih izbora, prvih bez Angele Merkel.

Velike mu koalicije dojadile

U Austriji ćemo tako ponovno svjedočiti eksperimentu čiji će ishod biti važan za ostale europske zemlje, i to nakon što prvi Kurzov veliki eksperiment, onaj u kojem je odbacio socijaldemokrate, “prirodne” saveznike, i formirao vladu s ekstremno desnom Slobodarskom strankom (FPÖ), čiji su čelnici u prošlosti koketirali s neonacizmom, neslavno propao pod teretom afere Ibiza.

Riječ je o aferi u kojoj je čelnik FPÖ-a i potpredsjednik vlade Heinz-Christian Strache snimljen na istoimenom španjolskom otoku kako sa stranačkim suradnikom Johannom Gudenusom dogovara prljave poslove s navodnom ruskom oligarhinjom. Taj je skandal prouzročio pad Kurzove vlade, a na prijevremenim izborima koji su uslijedili narodnjaci su opet dobili najviše glasova, ali ne i apsolutnu većinu. Birači su oštro kaznili slobodnjake, koji su zabilježili najveći pad i zato su brzo ispali iz igre kao Kurzovi potencijalni koalicijski partneri. Potpora je pala i socijaldemokratima, s kojima su narodnjaci tradicionalno sklapali centrističke koalicije, koje su Kurzu, kako je jednom rekao, “dojadile”. Pravi pobjednici izbora bili su narodnjaci i Zeleni, koji su se s osvojenih 14 posto glasova na velika vrata vratili u austrijsku politiku iako na izborima prije dvije godine nisu uspjeli preskočiti izborni prag.

Sličan trend prisutan je i u Njemačkoj. Konzervativna koalicija kršćanskih demokrata i bavarske Kršćansko-socijalne unije (CDU/CSU) i dalje može računati na većinu glasova, ali je ta većina daleko od apsolutne većine, potrebne za formiranje vlade. Socijaldemokrati (SPD) su u slobodnom padu, a na prošlim europskim izborima ostvarili su najgori rezultat u povijesti. Zeleni su pak bili hit europskih izbora, i to ne samo u Njemačkoj, nego i u nizu drugih zemalja tzv. stare Europe, tako da bi austrijski dogovor narodnjaka i Zelenih pragmatičnim njemačkim konzervativcima, koji su sada na vlasti zahvaljujući velikoj koaliciji sa SPD-om, mogao biti putokaz za budućnost.

A austrijska tirkizno-zelena koalicija – jer Kurz je nedavno, nakon što je dobio apsolutnu vlast u ÖVP-u, promijenio tradicionalnu crnu boju narodnjaka u tirkiznu, kako bi naglasio novi stranački identitet – gotova je stvar jer je već dogovorena raspodjela resora. Nova bi vlada mogla prisegnuti 7. siječnja, a narodnjaci će imati devet, a Zeleni četiri resora, od kojih će jedno – pravosuđe – vjerojatno pripasti 35-godišnjoj Almi Zadić, mladoj političarki iz redova Zelenih i rođenoj Tuzlanki, koja je zbog rata devedesetih iz BiH izbjegla u Austriju, gdje je završila školovanje. Nakon studija prava u Beču bila je na praksi na Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu, školovala se i u SAD-u, a onda i doktorirala u Austriji. Prvi je put izabrana u austrijski parlament 2017. godine.

Zelenima superministarstvo

Nova će vlada imati i ministarstvo za integraciju, koje će voditi Kurzova bliska stranačka suradnica Susanne Raab, koja je pisala zakone o zabrani burki i “političkog islama”, dok će Zelenima, očekivano, pripasti i novoformirano “superministarstvo”, koje će ujedinjavati resor zaštite okoliša, prometa, energetike, tehnologije i inovacija. Nije bilo jednostavno pomiriti dvije tako različite stranke i suprotstavljene ideologije, pogotovo oko ključnih tema: migracija i ekologije.

Dok konzervativci zastupaju interese poduzetnika i poslodavaca, kojima retorika ekoloških aktivista najčešće ide na živce, Zeleni su u predizbornoj kampanji davali do znanja kako razmišljaju i o uvođenju posebnog poreza za velike zagađivače. U jednom se trenutku pojavila i bizarna informacija da Zeleni traže i da se u 20 sati priguše svjetla na nogometnim stadionima kako reflektori ne bi ometali insekte, što je čelnik Zelenih Werner Kogler, koji i sam rado odlazi na nogometne utakmice, brzo demantirao.