Znanstvenici Sveučilišta u Kielu sa stručnjacima iz više znanstvenih institucija iz Srbije otkrili su dosad nepoznato naselje iz razdoblja kasnog neolitika u dolini rijeke Tamiš na sjeverozapadu Srbije, u Banatu.
– Riječ je o otkriću od neslućene važnosti jer nema većih naselja kasnog neolitika u ovom području – kazao je dr. Martin Furholt sa Instituta za prethistorijsku i protohistorijsku arheologiju na Sveučilištu u Kielu. Da bi se u cijelosti označio prostor naselja koje se nalazi u blizini današnjeg Jarkovca korištene su geofizičke metode koje su pokazale kako se radi o naseobini koja je pokrivala između 11 i 13 hektara što bi bilo jednako površini otprilike 24 nogometna terena, a naselje je bilo okruženo s četiri do šest iskopa.
– Naselje ove veličine nešto je spektakularno. Geofizički podaci također nam daju jasnu ideju o strukturi lokacije u vremenu prije 7000 godina, rekao je u službenom priopćenju Fynn Wilkes, doktorand iz znanstvene skupine ROOTS koja je provodila istraživanje ove dosad nepoznate arheološke lokacije. Usporedo s geofizičkim istraživanjima, znanstvenici su i sustavno istraživali okolno zemljište u potrazi za predmetima. Već nalazi s površine upućivali su da se radilo o naselju koje je pripadalo vinčanskoj kulturi koja datira između 5400 i 4400 godina prije nove ere. Uz to utvrđeni su i snažni utjecaji regionalne kulture koja se bila razvila u Banatu.
POVEZANI ČLANCI:
– To je iznimno, jer u Srbiji je poznato tek nešto naselja s materijalom koji potječe iz te kulture, rekao je Wilkes. Istraživanje lokaliteta trajalo je dva tjedna, ali se istodobno u suradnji s Muzejom Janus Pannonious u Pécsu istraživalo nekoliko lokacija kružnog oblika koje potječu iz neolitika u susjednoj Mađarskoj. Te 'rondele' pripisuju se kulturi Lengyel koja je postojala između 5000 i 4400 godina prije nove ere. Kombiniranim terenskim istraživanjem znanstvenici su uspjeli utvrditi razlike u razdobljima kojima su lokaliteti pripadali.
– Uspjeli smo bolje odrediti kojem su vremenu pripadala neka već poznata mjesta u Mađarskoj. Primjerice, ispalo je da su lokacije za koje se prije mislilo da su iz kasnog neolitika mnogo mlađe iako su također kružnog oblika, kazala je Kata Furholt sa Sveučilišta Kiel. I onda dolazimo do dijela koji je nama posebno zanimljiv. Najvažnije što je otkriveno u terenskom istraživanju u Mađarskoj jest to što je ispalo da su naselja prije datirana u kasni neolitik vjerojatno pripadala vučedolskoj kulturi kasnog bakrenog i ranog brončanog doba, koje je trajalo negdje od 3000 pa do 2400 godina prije nove ere.
FOTOGALERIJA Znate li koja je najduža rijeka u Hrvatskoj?
– Jugoistočna Europa iznimno je važno područje u kojem se nalaze odgovori na pitanja kako su se znanje i tehnologija širili u ranim periodima ljudske povijesti te kako se to odražavalo na društvene nejednakosti. Ovdje su se nove tehnologije i znanje, kao što je obrada metala, prvi put pojavile u Europi. Na temelju novootkrivenih i reklasificiranih lokaliteta prikupljamo važne podatke za bolje razumijevanje društvenih nejednakosti i prijenosa znanja, kaže prof. Martin Furholt. Konkretno naselje pronađeno u Jarkovcu pripadalo je vinčanskoj kulturi a izgleda da je do otkrića došlo vrlo jednostavno, naime informacija je dobivena od lokalnog stanovništva.
– Samo smo slijedili informaciju koju nam je otkrio jedan lokalac rekavši kako bi ondje moglo nečega biti, a onda smo otkrili ovaj prilično veliki lokalitet usred ničega. Pronašli smo iznimnu strukturu nekad golemog naselja u odnosu na ostale na tom području i za to razdoblje, kazao je Wilkes. Ondje je obitavala jedna od prvih sjedilačkih ratarskih zajednica na tom području, a bavili su se poljoprivredom, uzgajali koze, stoku i druge životinje.
POVEZANI ČLANCI:
U potrazi za predmetima koji su se koristili u tom naselju pronađeni su i ostaci spaljenih kuća. Ipak, već površinskim iskapanjem pronađeni su i lijepi primjerci crvenkaste grnčarije i posuđa. Međutim u svemu je ponajviše nevjerojatno da je lokacija ostala neotkrivena toliko dugo.
– Najprije imate naselja smještena bliže rijekama i planinama, a onda veliku prazninu usred ravnice. Sada smo dokazali da je i ondje nečega bilo, rekao je Fynn Wilkes. Koliko je područje nekadašnjeg Panonskog mora bogato tragovima ljudskih naselja starih nekoliko tisuća godina, govori i još jedan nalaz s kraja prošle godine. U dolini rijeke Tise znanstvenici su pregledavajući satelitske snimke dostupne na Google Earthu primijetili moguće ostatke nečega što bi moglo biti djelo ljudskih ruku. Ispostavilo se da je riječ o naselju starom 3000 godina.
FOTOGALERIJA Znate li koje su najkišovitije države na svijetu: U jednoj kiša traje i do 7 mjeseci
– Mogli smo vidjeti tragove više od 100 naselja iz kasnog brončanog doba. Ono što je fascinantno u vezi s tim lokacijama jest to što ne samo da smo identificirali njihovu prisutnost na ovim slikama nego smo i izmjerili njihovu veličinu i, u mnogim slučajevima, utvrdili kako su ljudi organizirali raspored unutar svojih naselja. Prilično je jedinstveno da se u europskoj arheologiji brončanog doba dobije ova razina detalja za toliko naselja na tako specifičnom području, rekao je za glavni autor studije Barry Molloy, izvanredni profesor arheologije na Sveučilištu u Dublinu za popularni znanstveni portal LiveScience. Do tada se uglavnom smatralo da u Panonskoj nizini nije bilo većih ljudskih naselja iz tog razdoblja, no sada se ispostavlja kako je i ovo još jedan primjer naselja kakvih je bilo po cijeloj Europi, a koja su tvorila široku trgovačku mrežu svojeg vremena.
POVEZANI ČLANCI:
Većinom su ograđeni prostori u ovom naselju izgrađeni blizu jedan drugome, slično današnjim četvrtima. To upućuje na činjenicu da su stanovnici, prema Molloyu, odlučili živjeti zajedno vrlo blisko u složenom i dobro organiziranom društvu. Ali, arheolozi su pronašli ostatke nekoliko zidova i jaraka, koji su možda korišteni kao bedemi za zaštitu naselja. – Nažalost, oni su ostali vidljivi samo na slikama iz zraka jer su zatrpavani i preoravani tijekom stoljeća bavljenja poljoprivredom, uključujući intenzivno oranje tijekom 20. stoljeća, rekao je irski znanstvenik Molloy koji je bio i prvi autor studije o tom novootkrivenom naselju.
– Drvena palisada ili zid možda su se protezali oko vrha bedema, kao što vidimo na drugim mjestima u regiji, kazao je. Postoji nekoliko naznaka zašto je naselje bilo tako jako utvrđeno. Na temelju otkrića glinenih kola i oružja na grobljima u blizini nekih ograđenih prostora, vjerojatno je da su stanovnici bili "upoznati s ratovanjem", ne međusobno, nego s vanjskim svijetom. – Moglo je biti naseljeno od 1600. do 1200. godine prije Krista. Povremeno bismo pronašli komade spaljene žbuke što upućuje na to da su građevine oštećene vatrom. Žbuka je bila zapravo zemlja nanesena na zidove sačinjene od tankih štapića, pletera, kako bi se napravile strukture poput kuća u prošlosti, kazao je Barry Molloy.
FOTOGALERIJA Znate li da Hrvatska ima svoj nacionalni cvijet? Štovali su ga Egipćani, mi smo ga nazvali po slavenskom bogu