BEČ - Bio je veliki zagovornik Hrvatske u Europskoj uniji i s toga nam je još više žao da nakon snažne i stalne potpore našoj zemlji od samih početaka njene samostalnosti nije doživio da Hrvatska postane punopravna članica Unije, rekao je Večernji list hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs, nakon pokopa nadvojvode Otta von Habsburga (98), najstarijeg sina posljednjeg austrijskog cara i kralja Mađarske, Češke i Hrvatske, blaženog Karla I. te njegove lani preminule supruge Regine Habsburg - Lothringen, koja je zajedno s njim pokopana u subotu poslijepodne u obiteljskoj grobnici u Kapucinskoj crkvi u Beču.
150 članova obitelji Habsburg
Istaknuvši višestoljetnu povijesnu povezanost Hrvatske i Austrije, Fuchs je dodao kako je "pro-europski“ usmjeren Otto von Habsburg bio veliki promotor pripadnosti Hrvatske srednjoeuropskom kulturnom i vjerskom prostoru.
- Otto von Habsburg bio je veliki i osvjedočeni prijatelj Hrvatske koju je često posjećivao te redovito isticao njezinu pripadnost Europi - ustvrdio je ministar Fuchs koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo, u kojem je bio i veleposlanik RH u Austriji Gordan Bakota.
Posljednjem ispraćaju Otta von Habsburga, koji je počeo misom zadušnicom u bečkoj katedrali Sv. Stjepana, bilo je nazočno više od tisuću visokih gostiju iz čitave Europe te oko 150 članova obitelji Habsburg.
Među visokim predstavnicima europskih kraljevskih kuća bio je švedski kraljevski par Carl XVI. Gustaf i Silvia, knez Hans-Adam II. od Liechtensteina i njegova supruga Marie, luksemburški nadvojvoda Henri, belgijska princeza Astrid, bivši kraljevi Rumunjske Michael I., i Bugarske, Simeon II., dok su britansku i španjolsku kraljevsku kuću predstavljale princeze i prinčevi.
Od Otta se oprostili i europski lideri
Posljednjem ispraćaju nazočili su i predstavnici europskog političkog života, predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek, gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili i makedonski premijer Nikola Gruevski, češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg te najviši predstavnici austrijske politike predvođeni predsjednikom Austrije Heinzom Fischerom, saveznim kancelarom Wernerom Faymanom i potkancelarom i ministrom vanjskih poslova Michaelom Spindeleggerom.
Misu zadušnicu je predvodio bečki nadbiskup, kardinal Christoph Schönborn, kao predstavnik pape Benedikta XVI uz sudjelovanje biskupa iz svih bivših krunskih zemalja Austro-Ugarske monarhije.
Nakon mise, posmrtni ostaci nadvojvode Otta, uz zvuke fanfara u pratnji svečane povorke koja se je kretala 2,4 km dugim putem kroz staru gradsku jezgru dovezeni su na putu do carske grobnice do bečkog carskog dvorca Hofburg gdje je u počast sina posljednjeg cara Dunavske monarhije ispaljen 21 plotun.
Povorku je pratilo i više stotina članova tradicionalnih pristojbi u povijesnim uniformama, među kojima su bili i predstavnici Povijesne postrojbe „Kliški Uskoci“, Viteška udruga Sinjskih alkara, Zrinska garda iz Čakovca, te Varaždinski i Karlovački husari. U počasnoj ceremoniji pogreba, uz navedene hrvatske udruge, sudjelovale su i srodne udruge iz Mađarske i ostalih dijelova nekad velikoga europskog carstva.
Mađarska kao posljednje počivalište
Nakon završne svečane ceremonije na ulazu u carsku obiteljsku grobnicu, samom činu polaganja bračnog para Otta i Regine von Habsburg bila je nazočna samo najuža obitelj.
Urna sa srcem Otta von Habsburga bit će u nedjelju položena u beneditinskoj nadbiskupiji Pannonhalma u Mađarskoj.
Otto von Habsburg, poliglot koji je govorio i hrvatski jezik i imao hrvatsko državljanstvo bio je veliki zagovornik ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatsku je Otto von Habsburg često posjećivao i redovito naglašavao njezinu povijesnu pripadnost srednjoeuropskom prostoru.
Svekoliko je pomagao Hrvatsku tijekom Domovinskog rata.
Otto von Habsburg rođen je 1912. godine i trebao je na prijestolju naslijediti svog oca, ali je nakon raspada Austro-Ugarske monarhije 1919. godine bio prisiljen otići u egzil. Nacisti su ga osudili na smrt i oduzeli mu pravo na austrijsko državljanstvo, koje mu je Republika Austrija vratila tek 1962. godine.
Jedini živući brat Otta von Habsburga je Felix, koji živi u Meksiku, no nije bio nazočan pokopu. Felix Habsburg se, za razliku od svog brata Otta, nije odrekao prava na prijestolje, pa je i to vjerojatno jedan od razloga zbog kojeg nije mogao doći u Austriju.
Protivnik svih režima
Otto je godinama bio počasni predsjednik Paneuropske unije, a 20 je godina bio zastupnik bavarske Kršćansko-socijalne unije u Europskom parlamentu, gdje je simbolično držao prazan stolac za one države koje su tada bile pod komunističkom diktaturom.
Bio je otvoreni protivnik nacizma i komunizma. Od pada željezne zavjese zalagao se je za ulazak istočnoeuropskih država u EU, posebice Mađarske, Slovenije i Hrvatske.
Uz Konrada Adenauera, Alcida De Gasperija i Roberta Schumana smatrali su ga jednim od arhitekata europskog ujedinjenja.
Posljednjih godina živio je u gradiću Pöckingu na Stamberškom jezeru nedaleko Münchena, gdje je i umro 4. srpnja o.g. u dobi od 98 godina.
Najuža obitelj Otta Habsburga koji je imao sedmero djece, obuhvača 40-tak članova. Sinovi Karl i Georg zajedno su sa svojim suprugama Francescom von Thyssen-Bomemisza i Eilikom von Oldenbrug te djecom pratili posljednji ispraćaj svojih roditelja do obiteljske grobnice u Beču.
Posljednji član carske obitelji koji je pokopan u obiteljsku grobnicu je njegova majka Zita, posljednja austrijska carica i ugarska kraljica koja je umrla 1989. godine u dobi od 96. godina.
Toliko smo mu zahvalni da je YUsipović radije vrijeme provodio s Borisem Tadićem a nije bio na pokopu, kako bi bio red. Nema goreg obilježja od nezahvalnosti..