U ponovljenom postupku Prizivni sud u Beogradu preinačio je je presudu Višeg suda u Beogradu prema kojoj su ranije optuženi Željko Krnjajić i Milan Devčić za ratni zločin u Lovasu 1991. godine oslobođeni optuži dok su ostalim osuđenima smanjenje zatvorske kazne. Prema toj presudi Saša Stojanović osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od šest godina, Darko Perić i Radovan Vlajković na kazne zatvora od po četiri godine, a Radisav Josipović, Jovan Dimitrijević i Zoran Kosijer na kazne zatvora u trajanju od po tri godine.
Presudu je komentirao i beogradski Fond za humanitarno pravo (FHP) koji je od prvoga dana uključen u postupak, navodeći kako smatraju da nije bilo mjesta oslobađanju od optužbe Krnjajića i Devčića te da su izrečene kazne preniske u odnosu na težinu zločina koji je počinjen.
- Nije bilo osnova da se petorici osuđenih kazne ublaže ispod zakonskog minimuma, imajući u vidu da su osuđeni za učešće u zločinu u kojem je, na minskom polju, smrtno stradalo 19, a ranjeno 12 civila, ističu iz Fonda.
Podsjećaju kako je sudski proces za ratni zločin u Lovasu jedan od najsloženijih i najobimnijih postupaka za ratne zločine koji se vodio pred srbijanskim pravosuđem jer je obuhvaćao veliki broj optuženih koji su pripadali različitim oružanim formacijama, više različitih događaja, veliki broj žrtava, od kojih 69 smrtno stradalih i blizu 200 svjedoka.
- Nakon 12 godina suđenja postupak je pravosnažno okončan na način da je uloga JNA, koja je bila najodgovornija za stradanje civila u Lovasu, svedena na minimum, a svi njeni pripadnici osuđeni na kazne zatvora ispod zakonskog minimuma, navode iz Fonda.
Podsjećaju i kako je prvobitnom optužnicom iz 2007. godine 14 optuženih teretilo se da su, kao pripadnici različitih formacija (JNA, dobrovoljačka grupa „Dušan Silni“, te predstavnici novouspostavljene lokalne vlasti), tijekom listopada i studenoga 1991. godine na području Lovasa izvršili napad na civilno stanovništvo, prema njemu nečovječno postupali, mučili civile, tjelesno ih povređivali i ubijali, što je imalo za posljedicu da je smrtno stradalo ukupno 69, dok je 12 civila ranjeno.
Ovom optužnicom su bili optuženi: Ljuban Devetak, Milan Devčić i Milan Radojčić kao pripadnici samostalno uspostavljene lokane civilno-vojne vlasti; Željko Krnjajić kao komandir Stanice milicije (SM) Tovarnik; Miodrag Dimitrijević, Darko Perić, Radovan Vlajković i Radisav Josipović kao pripadnici Teritorijalne odbrane (TO) Valjevo, čije su jedinice prepotčinjavanjem ušle u sastav Druge proleterske gardijske mehanizovane brigade (2. pgmbr) JNA, a Petronije Stevanović, Aleksandar Nikolajidis, Dragan Bačić, Zoran Kosijer, Jovan Dimitrijević i Saša Stojanović kao pripadnici dobrovoljačke grupe „Dušan Silni”.
U prvostupanjskoj presudi 26. lipnja 2012. godine Viši sud u Beogradu donio je presudu prema kojoj je sve optužene oglasio krivim za zločine počinjene u Lovasu i osudio ih na kazne zatvora u rasponu od četiri do dvadeset godina, utvrdivši njihovu odgovornost za smrt 40 i ranjavanje 11 civila. Godinu dana kasnije, 9. prosinca 2013. godine, Prizivni sud u Beogradu donio je rješenje prema kojim je ukinuo presudu Višeg suda i predmet vratio na ponovno suđenje. Do ponovljenog suđenja nekoliko optuženih (Ljuban Devetak, Milan Radojčić, Petronije Stevanović, Dragan Bačić i Aleksandar Nikolaidis) su preminuli pa je izmijenjena optužnica tako da ne broj smrtno stradalih žrtava s prvobitnih 69 smanjen na 28.
U ponovljenom postupku Viši sud u Beogradu 20. lipnja 2019. godine donio je novu presudu prema kojoj su osam optuženih proglašeni krivima pa je tako Milan Devčić bio osuđen na osam godina zatvora, Saša Stojanović na sedam, Zoran Kosijer, Željko Krnjajić i Jovan Dimitrijević na kazne zatvora u trajanju od po šest godina, Darka Perić i Radovan Vlajković na kazne zatvora od po pet godina, a Radisav Josipović na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine. Posljednja presuda Prizivnog suda je i konačna presuda za ovaj slučaj.
- Od početka ovog postupka, odnosno još u fazi istrage, postojali su brojni i nepobitni dokazi koji ukazuju na odgovornost zapovjednika Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade JNA pukovnika Dušana Lončara, koji je izdao zapovijed za napad na Lovas, u kojoj je, između ostalog naređeno, da se Lovas “očisti od neprijateljski nastrojenog stanovništva”. U Lovasu su, u danu napada, ubijena 22 civila. Međutim, do danas nije procesuiralo ni Dušana Lončara, niti bilo kog od pripadnika JNA u lancu zapovijedanja. Protiv Lončara je FHP, je povodom ovog događaja, još 2016. godine podnio kaznenu prijavu po kojoj do danas nije postupljeno iako je FHP uputio više zahtjeva za postupanje po ovoj prijavi i dostavio sve raspoložive dokaze. Kaznama zatvora ispod zakonskog minimuma za zločin u kome je stradao veći broj žrtva obesmišljavaju se postupci za ratne zločine, a obitelji žrtava opravdano gube povjerenje u pravosuđe Srbije. Isto tako, nastavlja se praksa zaštite visokorangiranih pripadnika JNA od procesuiranja za zločine koje su naredili odnosno za zločine koji su izvršeni od strane pripadnika kojima su bili nadređeni, stoji u priopćenju Fonda.
nakon par presuda naši sudova za očigledne ratne zločine naših ljudi nad civilima (totalno nebitno da su baš srbi ti civili), tipa presude sad pokojnog lozine za ratne zločine u Lori, nemamo mi što kome prigovoriti na presude. većeg licemjerja u 'pravdi i pravici' od pravosuđa nema. nekako se vidi da su partizani to puno bolje riješili, nakon rata imali brzinska suđenja, i za godinu-dvije zatvorili knjigu. nisu oni tamo 59-e ili 68-e, 74-e, još vodili slučajeve zbog nekih ubojstava iz 44 ili 45-e. mi se i dalje zakapamo u tom blatu, u kojem realnom se nije znalo tko pije a tko plaća. nakon rata oba naroda sirotinja, političari posebna elita, bogata, zaštićena. na njih smo se mi trebali postaviti, i hrvati i srbi, a ne na drugi narod, koji nije ništa kriv, izmanipuliran do gole kože, i iskorišten. rat je gotov, to je netko zaboravio?