Društveno-političke okolnosti i konformizam, uz individualne faktore, utječu itekako na stajališta i religijska uvjerenja građana, zbog čega u društvu ne posustaju sukobi oko svjetonazorskih tema. Sredinom 80-tih u socijalizmu koji je protežirao ateizam samo je petina mladih vjerovala da postoji Bog, a njih tek 15% da je Bog stvorio svijet. Već 1999. u Boga je vjerovalo 77,2% mladih, a 2012. njih 78,7%. Pokazuju to nacionalna istraživanja mladih Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), na koja se pozvao Željko Boneta s riječkog Učiteljskog fakulteta u radu “Klatno se i dalje njiše. Institucionalna religioznost riječkih studenata” objavljenom nedavno u znanstvenom časopisu “Sociologija i prostor”. Istraživanje provedeno 2015. na studentima riječkog sveučilišta očekivano pokazuje da je kod njih vjerovanje u vjerske istine znatno manje prošireno od nacionalnog prosjeka mladih, iako i više od polovice riječkih studenata vjeruje da postoji Bog. Kako se od sredine 80-tih do danas dogodio tako veliki porast među mladima od nevjernika prema vjernicima?
Ima i konformizma
Sociologinja religije dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov iz IDIZ-a tumači da je porast vjernika među mladima od 90-tih rezultat i promjene socijalističkog sustava u kojem je religija imala negativni predznak, dok su nakon 90-tih crkva i religija postale prisutne u javnom životu i u obrazovnom sustavu kroz vjeronauk.
– U socijalizmu je religija imala negativan predznak i moramo uzeti obzir da su kroz školski sustav svi bili nereligiozno socijalizirani, kao što je danas kroz vjeronauk u školama veliki dio mladih koji ga pohađaju religiozno socijaliziran. U socijalizmu je kod dijela mladih postojao konformizam s bivšim sustavom, odnosno s nevjerovanjem i ateizmom kao promoviranom vrijednošću, a danas isto tako postoji kod dijela mladih, kao i kod odraslih, konformiranje s poželjnom vrijednošću, a to je religioznost – ističe Marinović Jerolimov. Doc. dr. Franu Staničića sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i predavača kolegija “Religija, pravo i društvo” ne čudi to što je mali postotak mladih 80-tih vjerovao u Boga jer su to “mladi rođeni 70-tih, u vrijeme olovnog komunizma, i odgojeni su u posve drukčijim okolnostima od onih rođenih 80-tih i poslije. Ta generacija rođena 80-tih moja je generacija i sjećam se da je u mome drugom ili trećem razredu osnovne škole uveden vjeronauk u škole i da su svi htjeli ići na pričest, krizmu, vjerske svečanosti. Bio je to potpuno novi sustav okolnosti, u kojem je bilo jedno vrijeme moderno ići u crkvu, a onda je interes poslije 2000. nešto opao, No sada smo opet u 2016. imali veliki bum mladih u crkvi, u crkvenim, neokatekumenskim pokretima i drugima pokretima koji potiču sudjelovanje mladih u vjerskom životu – govori Staničić.
U školskoj godini 2015./2016. čak 86,10% učenika osnovnih i srednjih škola pohađalo je katolički vjeronauk, no na fakultetima broj vjernika među mladima nešto se smanji.
Veliki obrat
Veliki obrat među mladima od nevjernika 80-tih do vjernika 90-tih Staničić tumači kombinacijom promijenjenih društvenih okolnosti u kojima je na porast vjernika utjecalo i uvođenje vjeronauka u škole te konformizam, ali i pomodnost. Marinović Jerolimov ističe da se kod tumačenja velikog porasta vjerovanja ili nevjerovanja moraju uzeti u obzir objektivne okolnosti nekog vremena, dijelom i konformizam, te uz različite političke i individualne faktore i činjenica da je religija u Hrvatskoj rasprostranjena kao dio obiteljske i šire kulturne i nacionalne tradicije. Istraživanja iz socijalizma pokazala su, zaključuje, da je među stanovništvom Hrvatske, kao i Slovenije, iskazivanje konfesionalne pripadnosti bilo i tada rasprostranjeno te je predstavljalo potencijal za porast religioznosti u drukčijim okolnostima.
>> Hodali bi s onima druge vjere i rase, gay je O. K., za partizane i ustaše ne mare
Bez vjere u Boga je pustoš i praznina u životu!