U čast Milutinu Milankoviću u Dalju se uređuje "svemirska soba"

Kada je prije nešto više od pet godina skupina entuzijasta iz općine Erdut počela obnavljati rodnu kuću Milutina Milankovića (1879.-1958.), mnogi su se pitali tko je zapravo taj čovjek. Oni bolje upućeni znali su da je riječ o svjetski priznatom znanstveniku kojega je svjetska znanost uvrstila među pet najvećih znanstvenika 20. stoljeća. Američka agencija NASA uvrstila je Milankovića među 15 najvećih znanstvenika svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom.

– Nažalost, činjenica je da je Milutin Milanković danas mnogo poznatiji u svijetu nego kod nas. Mnogi su razlozi što je tomu tako i to želimo što prije promijeniti. Dovoljno je samo reći da njegovo ime danas nose po jedan krater na Mjesecu i na Marsu te jedno nebesko tijelo. O tome koliko malo cijenimo i vrednujemo svoje zaslužne građane, govori i podatak da su neka Milankovićeva djela između dva rata u Njemačkoj bila obvezna literatura, a u Hrvatskoj se u osnovnim i srednjim školama Milutin Milanković uopće ne spominje – kaže Đorđe Nešić, ravnatelj Kulturno-znanstvenog centra Milutin Milanković, koji je uređen u njegovoj rodnoj kući u Dalju.

Nema novca za centar

Uz postojeće sadržaje, ove godine počela se uređivati “svemirska soba” u kojoj će biti predstavljen njegov rad i teorije koje je postavio 1941. godine, a koje je NASA potvrdila 1978. godine. Kao prvi izložak postavljen je integrirani elektromehanički model procesijskog ciklusa kretanja Zemlje koji sadržava ciklus promjene nagiba Zemljine osi i ciklus rotacije i revolucije te pokazuje kako je i zašto dolazilo do ledenih doba na Zemlji.

Nešić najavljuje da će, ovisno o novcu, nabaviti još neki eksponati koji će posjetiteljima predočiti kako su nastajala globalna zahladnjenja i zatopljenja te svjetlosne zrake koje imaju “svoju priču”.

Strop se planira urediti kao zviježđa koja se vide sa Zemlje, a vani bi bila tzv. Milankovićeva fontana u kojoj bi vodoskoci predstavljali pojedina zviježđa.

– Postoje brojni planovi, ali ne i novac. Financiramo se putem natječaja te iz općinskog proračuna. Zato će sve biti gotovo tek za dvije tri godine – objašnjava Đorđe Nešić.

Najviši neboder

U stalnom postavu Milankovićeve kuće posjetitelji mogu pogledati njegovu radnu sobu, doznati o njegovu djetinjstvu u Dalju, školovanju u Osijeku i studiranju te radu u Beču. Tu je i prikaz njegova rada, a izložen je original knjige pod nazivom “Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba”. Zainteresirani mogu pogledati i dokumentarni film o Milankovićevu radu ili isprobati interaktivni softver namijenjen početnicima i djeci.

Nešić kaže da je Milanković autor mnogih teorija i radova te da je tijekom karijere radio i kao građevinski inženjer pa čak i pisao književna djela. Poznat je i njegov izračun prema kojemu bi najviša zgrada na Zemlji mogla biti visoka najviše 21.646 metara. Pritom bi joj promjer morao biti 112 kilometara, temelji duboki 1,4 kilometra, morala bi se graditi od armiranog betona u obliku obeliska.

Milutin Milanković rođen je u imućnoj obitelji, a njezini članovi bili su visokoobrazovani, njegov djed Uroš Milanković bio je poznati filozof.