Kada je prije nešto više od pet godina skupina entuzijasta iz općine Erdut počela obnavljati rodnu kuću Milutina Milankovića (1879.-1958.), mnogi su se pitali tko je zapravo taj čovjek. Oni bolje upućeni znali su da je riječ o svjetski priznatom znanstveniku kojega je svjetska znanost uvrstila među pet najvećih znanstvenika 20. stoljeća. Američka agencija NASA uvrstila je Milankovića među 15 najvećih znanstvenika svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom.
– Nažalost, činjenica je da je Milutin Milanković danas mnogo poznatiji u svijetu nego kod nas. Mnogi su razlozi što je tomu tako i to želimo što prije promijeniti. Dovoljno je samo reći da njegovo ime danas nose po jedan krater na Mjesecu i na Marsu te jedno nebesko tijelo. O tome koliko malo cijenimo i vrednujemo svoje zaslužne građane, govori i podatak da su neka Milankovićeva djela između dva rata u Njemačkoj bila obvezna literatura, a u Hrvatskoj se u osnovnim i srednjim školama Milutin Milanković uopće ne spominje – kaže Đorđe Nešić, ravnatelj Kulturno-znanstvenog centra Milutin Milanković, koji je uređen u njegovoj rodnoj kući u Dalju.
Nema novca za centar
Uz postojeće sadržaje, ove godine počela se uređivati “svemirska soba” u kojoj će biti predstavljen njegov rad i teorije koje je postavio 1941. godine, a koje je NASA potvrdila 1978. godine. Kao prvi izložak postavljen je integrirani elektromehanički model procesijskog ciklusa kretanja Zemlje koji sadržava ciklus promjene nagiba Zemljine osi i ciklus rotacije i revolucije te pokazuje kako je i zašto dolazilo do ledenih doba na Zemlji.
Nešić najavljuje da će, ovisno o novcu, nabaviti još neki eksponati koji će posjetiteljima predočiti kako su nastajala globalna zahladnjenja i zatopljenja te svjetlosne zrake koje imaju “svoju priču”.
Strop se planira urediti kao zviježđa koja se vide sa Zemlje, a vani bi bila tzv. Milankovićeva fontana u kojoj bi vodoskoci predstavljali pojedina zviježđa.
– Postoje brojni planovi, ali ne i novac. Financiramo se putem natječaja te iz općinskog proračuna. Zato će sve biti gotovo tek za dvije tri godine – objašnjava Đorđe Nešić.
Najviši neboder
U stalnom postavu Milankovićeve kuće posjetitelji mogu pogledati njegovu radnu sobu, doznati o njegovu djetinjstvu u Dalju, školovanju u Osijeku i studiranju te radu u Beču. Tu je i prikaz njegova rada, a izložen je original knjige pod nazivom “Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba”. Zainteresirani mogu pogledati i dokumentarni film o Milankovićevu radu ili isprobati interaktivni softver namijenjen početnicima i djeci.
Nešić kaže da je Milanković autor mnogih teorija i radova te da je tijekom karijere radio i kao građevinski inženjer pa čak i pisao književna djela. Poznat je i njegov izračun prema kojemu bi najviša zgrada na Zemlji mogla biti visoka najviše 21.646 metara. Pritom bi joj promjer morao biti 112 kilometara, temelji duboki 1,4 kilometra, morala bi se graditi od armiranog betona u obliku obeliska.
Milutin Milanković rođen je u imućnoj obitelji, a njezini članovi bili su visokoobrazovani, njegov djed Uroš Milanković bio je poznati filozof.
U čast Milutinu Milankoviću u Dalju se uređuje "svemirska soba"
VIDEO Bivšeg slovačkog premijera napali u Rogoznici: 'Nije ti ovo Europa, jesi čuja?'
Igor Matovič, bivši slovački premijer, boravio je u Hrvatskoj u mjestima Rogoznica i Ražanj, a na snimci koju je objavio vidi se kako mu s kamenom u ruci prilazi jedan od lokalnih stanovnika
FOTO Novak Đoković kupio raskošnu vilu uz privatnu plažu na Jadranu koja vrijedi milijune
Naime, Đoković je kupio nekretninu u blizini vile svog prijatelja Jugoslava Karića, koji mu je pomogao da odabere idealnu oazu mira u Crnoj Gori, gdje voli boraviti ljeti kada mu to teniske obaveze dopuste
Novi porezni režim mijenja hrvatski turizam: 'Čovjek ima tri apartmana, ali samo jedan ostavlja za turiste...'
Hrvatska ima smještajne kapacitete za koje zainteresiranih ima samo mjesec-dva, a ostatak godine zjape prazni. No potražnja za stambenim prostorom iz godine u godinu zbog uvoza radnika sve je veća
Ova bolest godišnje pogađa više od 850 milijuna ljudi, simptomi su nespecifični, a ključ je prevencija
Svake godine, drugog četvrtka u ožujku, obilježava se Svjetski dan bubrega. Riječ je o globalnoj kampanji koja se provodi diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti bolesti bubrega, od koje na svjetskoj razini boluje više od 850 milijuna ljudi, među kojima čak 300.000 u Hrvatskoj. Prema podacima iz 2019. godine, ova bolest uzrokovala je više od 3,1 milijun smrtnih slučajeva.
Najbolji savjet u karijeri? 'Važno je da smo si brižna majka, a ne maćeha'