U državnom sektoru zabrana, a zaposlili više od 60.000 ljudi

Dan nakon što se činilo da su sindikati dali Vladi zeleno svjetlo da do kraja godine smanji broj zaposlenih u javnom sektoru za 5 tisuća, jedan od sindikata koji u tom sektoru ima najviše članova, Severov HNS, javno se ogradio od takve interpretacije. Nema, kaže, ovlasti da pristane na otkaze, što pokazuje da će budući odnos Vlade i sindikata biti kao hod po jajima. U javnom je sektoru oko 240 tisuća zaposlenih, a čak je i prošla vlada u svom programu gospodarskog oporavka konstatirala da je svaki deseti među njima prekobrojan, no dalje od te konstatacije nije se išlo. Maksimum je bio načelan stav da se u javni sektor može uzeti novi radnik tek kad ga dva napuste.

Bez zbrinjavanja viška

Hrvatska je od izbijanja krize izgubila oko 180 tisuća radnih mjesta, a taj je gubitak najizraženiji bio u gospodarstvu, obrtu i slobodnim profesijama. Jedina dva sektora koji su čak i u periodu krize znatno povećali zaposlenost većinom su pod direktnom upravom Vlade: sustav obrazovanja i javna uprava danas zapošljavaju čak 6 tisuća radnika više nego što ih je bilo potkraj 2008. U javnoj upravi, prema DZS-u, radi 106 tisuća, a u obrazovanju 105 tisuća radnika. Sustav zdravstva jedini je u protekle tri godine smanjio broj zaposlenih za 283 osobe, na približno 81 tisuću, ali unutar te djelatnosti dosta je i privatnih zdravstvenih ustanova. Privatni je sektor zastupljen i u obrazovanju. Milanovićeva Vlada nema namjeru kretati u klasične otkaze i pripremati programe zbrinjavanja tehnološkog viška – jer su skupi i traže dugi period usuglašavanja sa sindikatima, ali najavili su da će raskidati ugovore o djelu i neće produljivati ugovore koji su zaključeni na određeno vrijeme. Prema podacima službene statistike, koje je prenio tjednik Forum, svaki deseti zaposleni u javnom sektoru – a riječ je o približno 25 tisuća ljudi – radi na određeno tako da se brojka od 5 tisuća otkaza do kraja godine čini ostvarivom. Vlada se i ne mora upuštati u otkazne procedure i pregovore sa sindikatima, već samo treba čekati da ugovori isteknu. Pitanje je, međutim, hoće li tako izgubiti kadrove koji joj trebaju i po kojim će se kriterijima provoditi selekcija.

Privatnici neće obveze

Brojni podaci Zavoda za zapošljavanje, koji su postali dostupni javnosti putem mreže statistika on-line, otkrivaju da su tri djelatnosti u kojima je država najjači poslodavac: obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb te javna uprava i obrana u protekle tri godine posredovanjem burze zaposlili su čak 61.732 radnika. Najviše ih je zaposleno u obrazovanju – oko 30 tisuća, zdravstvu i socijalnoj skrbi 17 tisuća te javnoj upravi i obrani oko 14 tisuća.

Nema podataka na koji su rok zaključeni ti ugovori, ali za pretpostaviti je da se radilo o zamjenama za bolovanja, rodiljske dopuste ili o ugovorima na određeno. Korektnosti radi, treba reći da ne postoje podaci o vlasničkoj strukturi poslodavaca, pa se ne zna koliko je ljudi otišlo u privatne ustanove, a koliko u državni sektor. Inače, kad je riječ o privatnom sektoru, 9 od 10 ugovora koji se nude putem burze na određeno su vrijeme.