U dva mjeseca u svim osnovnim školama u Hrvatskoj učenicima je podijeljeno ukupno 9,172.616 obroka. Riječ je o obrocima koji su ili pripremljeni u školskim kuhinjama ili su dostavljeni u školske ustanove budući da sve osnovne škole u Hrvatskoj nemaju osiguranu kuhinju niti raspoloživu blagovaonicu, a sve otkako se Hrvatska obvezala, početkom drugog polugodišta, svakom učeniku u osnovnoj školi s iznosom od deset kuna, odnosno 1,32 eura, osigurati jedan besplatan obrok svaki dan za trajanja nastave.
Inicijativa profesorica
Za tu je mjeru, koju su, podsjetimo, još prije godinu dana inicirale profesorice Pravnog fakulteta okupljene u inicijativu “Pravo svakog djeteta na školski obrok”, a Sabor prihvatio uoči početka drugog polugodišta ove školske godine, u dva je mjeseca primjene utrošeno 12,2 milijuna eura. Uoči same primjene besplatnih obroka u školama planirano je da će jedan obrok, bio on mliječni ili kuhani, koristiti 311 tisuća osnovnoškolaca koji su u osnovnoškolskom sustavu, od kojih 80 tisuća djece živi u siromaštvu, a prema dvomjesečnoj statistici primjene, besplatne obroke konzumirao je 298.471 učenik. Drugim riječima, strah od toga da će učenici ili njihovi roditelji odbiti besplatan obrok i da će se mnogo hrane baciti, poručuju iz brojnih škola, bio je nepotreban. Štoviše, inicijativa profesorica pokazala se i više nego hvalevrijednom budući da su baš one upozorile da u osnovnim školama ima 80 tisuća siromašne djece. Između ostalog takva je mjera potaknula i brojne rasprave u susjednim zemljama koje su od svojih vlasti počele tražiti takve uvjete za svoje učenike. Osiguranom obroku ponovno će se vratiti i Slovenija, koja je tu mjeru već imala u školama u vrijeme Janeza Janše, ali je u nekim političkim krugovima proglašena populističkom i zatim i ukinuta.
Iako je nakon najave te mjere bilo mnogo prijepora u javnosti zbog činjenice da će u nekim našim gradovima neki učenici jesti kuhani obrok koji je nutritivno zdrav, a drugi pak koristiti dostavu uglavnom pekara što je čest slučaj u Dalmaciji gdje primjerice u Splitu samo nekoliko škola ima školske kuhinje, u dva mjeseca osiguranog obroka škole su još jednom pokazale da se mogu nositi s velikim organizacijskim izazovima i unatoč nesposobnosti lokalne vlasti, koja je oduvijek i bila ključna za gradnju kuhinja na svom području, odgovoriti potrebi koja je isključivo za dobrobit učenika. Naravno, u dva mjeseca primjene nisu riješeni svi prijepori koji su u fokus dospjeli početkom drugog polugodišta. Naime, one škole koje imaju kuhinju počele su u ta dva mjeseca tražiti zapošljavanje kuharica i drugog osoblja kako bi mogle osigurati da svaki učenik u školi dobije obrok. Naime, prije primjene te mjere u osnovnim školama u Hrvatskoj bilo je zaposleno 1226 kuhara u školskim kuhinjama, a od listopada prošle godine kada se u javnosti prvi put počela pripremati nova strategija, u Ministarstvu obrazovanja počeli su odobravati zapošljavanje nužnog kadra.
- Prema podacima COP-a za siječanj 2023., u osnovnim školama zaposleno je ukupno 1611 kuharica. Drugim riječima, od početka najave mjere, od 19. listopada 2022. do danas odobreno je 385 novih zahtjeva. Zahtjevi stalno pristižu te se sukladno njihovoj opravdanosti i odobravaju - rekli su u Ministarstvu obrazovanja na naš upit o rješavanju ključnih problema s kojima su se susrele škole koje imaju kuhinje, ali ne i zaposlenike.
U dva mjeseca primjene te mjere još se ne zna ni koje su se sve osnovne škole našle na listi dogradnje ili kompletne nove gradnje objekata koji će se financirati novcem iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a u sklopu najave uvođenja cjelodnevne nastave u školama kao jednog od najvećih obrazovnih promjena koje predstoje. Ta je lista ključna jer sve osnovne škole koje su se prijavile i zadovoljile sve uvjete morale su predvidjeti gradnju ili proširenje školskih kuhinja i blagovaonica kao i predvidjeti broj ljudi koji će im biti nužan jer u cjelodnevnoj nastavi svi će učenici morati imati osiguran uz doručak i topli obrok.
Cjelodnevna nastava
Popis škola diljem Hrvatske koje idu u gradnju ili dogradnju tek je prva lista ustanova na kojima bi radovi trebali početi sljedeće godine, jer će građevinski radovi proširenja i uređenja biti nužni u svim ustanovama prije primjene cjelodnevne nastave u kojoj će učenici topli obrok dobiti serviran tijekom znatno duljeg velikog odmora nego danas. Prema prvim najavama, za topli obrok u školi bit će ubuduće osigurano više od 45 minuta. Takav scenarij, u kojem je svim učenicima osiguran topli obrok, barem prema najavama političara, u svim školama u Hrvatskoj trebao bi biti osiguran za četiri godine kada bi i formalno trebala početi primjena cjelodnevne nastave u školama.
>> VIDEO 'Za kuhara nudim plaću od 2000 eura, za konobara nešto više od 1000, ali nitko ne želi raditi'
To nije bezplatno to je moro netko da plati