U EU ne možemo s prošekom jer Talijani već imaju svoj prosecco

Cijena Europske unije mogla bi biti i gubitak prošeka – tradicionalnog desertnog vina iz Dalmacije, a stoljetnu tradiciju izgubit ćemo zbog toga što Talijani imaju proizvod sličnog imena – prosecco! Proizvođači prošeka u Hrvatskoj digli su se na noge i poručuju Ministarstvu poljoprivrede da neće lako popustiti zbog nesmotrenosti pregovarača koji su naziv prošek jednostavno zaboravili zaštititi.

Prošek stariji od prosecca

Iako je Republika Hrvatska tijekom pretpristupnih pregovora, stoji u priopćenju Ministarstva, isticala kako se na hrvatskom jeziku naziv “prošek” različito piše u odnosu na talijanski “Prosecco” te da je to sasvim drugačiji proizvod, Europska komisija zatražila je povlačenje ovoga zahtjeva.

– S obzirom na navedeno, ulaskom u Europsku uniju, odnosno od 1. srpnja 2013. godine, naziv prošek neće se više moći koristiti, pa čak ni do iskorištenja zaliha – poručuje Ministarstvo proizvođačima, koji su ljutiti na vlasti i najavljuju da gubitak prošeka ipak neće proći tako lako te pozivaju medije da im pomognu u borbi za prošek.

– Tradicija proizvodnje prošeka dulja je od prosecca. To je različit proizvod i različita su im imena – poručio je vinar Sebastijan Tomić koji proizvodi jedan od najkvalitetnijih hrvatskih prošeka – Prošek Hectorovich.

Naročito mu je nejasan zahtjev Ministarstva poljoprivrede proizvođačima da povuku proizvod s tržišta. Tomić se pita treba li sada hodati po dućanima i uzimati svoje proizvode s polica.

– Proizvod smo plasirali po tradicionalnom imenu prije gotovo 15 godina. Sada moramo smisliti novo ime za taj proizvod. O tome ćemo razmisliti, ali mislim da su naši pregovarači zakazali – poručuje Tomić i dodaje da nismo trebali dopustiti da se ubija naša tradicija. Inače, vinarija Tomić proizvede godišnje oko 4000 boca prošeka, koji je cijenjen i u inozemstvu. Tijekom dana već se pojavilo i novo potencijalno ime prošeka koji bi se u budućnosti mogao zvati vino Dalmata.

Od rođenja do vjenčanja

A tako bi se mogao zvati zato što se prošek proizvodi samo u Dalmaciji. Proizvodi se sušenjem grožda na zraku, na podlozi od slame ili drva. Samo grožđe se suši najmanje tjedan dana, a potom se u vino dodaje šećer i počinje fermentacija. Kažu da je prošek najbolji nakon nekoliko godina, a po staroj tradiciji u godini rođenja djeteta proizvelo se nekoliko boca prošeka koje su se zatim zakapale u zemlju i nisu se otvarale sve do njegova vjenčanja. S druge strane, prosecco se počinje proizvoditi kasnih 60-tih dvadesetog stoljeća.

To je pjenušavo vino, iznimno suho, postiglo je uspjeh u posljednjih 20 godina. Talijani izvoze oko 150 milijuna boca tog pića svake godine i vrijednost te proizvodnje iznosi oko 400 milijuna eura godišnje. Proizvodnja domaćeg prošeka je skromnija nego ona talijanskog prosecca, naše interesne skupine slabije su od talijanskih, a naši pregovarači očito mnogo manje zainteresirani za zaštitu hrvatske baštine nego Talijani svoje.

>>Na Manhattanu se nazdravljalo hrvatskim vinima!

>>Žene i vino idealan su spoj jer stvaraju profinjenije okuse