Sekularnost europskih država ne znači da su one posve lišene vjerskih simbola i da religija nema nikakvog utjecaja na države. Čak i skandinavske zemlje, Danska, Norveška, Finska, Švedska, koje obilježava visok stupanj sekularizacije društva, imaju na svojim zastavama – križ! U EU je, prema Eurobarometru, religiozno 72 % građana, a među njima je najviše katolika (48 %), zatim protestanata 12 % te pravoslavaca 8 %, pa ne začuđuje što EU ima demokršćanske stranke, okupljene u Europskoj pučkoj stranci. I u SAD-u su država i Crkva Ustavom odvojene, ali predsjednička inauguracija uključuje prisegu na Bibliji.
Kooperacijski model najčešći
– Utjecaj religije znatan je u gotovo svim europskim državama – govori docent dr. sc. Frane Staničić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji predaje i kolegij “Religija, pravo i društvo”. No, u EU postoje uočljive razlike u shvaćanju i prakticiranju sekularizma pojedinih država, a te su razlike, kaže, plod različitih nacionalnih povijesti i političkih kultura.
Staničić ističe da danas odnos Crkve i države u svijetu, pa tako i u Europi, postoji u tri modaliteta. Velika Britanija, Danska, Norveška, ali i Grčka imaju model državnih crkava, dok kooperacijski model, u koji spada i Hrvatska, prevladava u većini europskih država, a treći separacijski model striktne odvojenosti Crkve i države u Europi je na snazi isključivo u Francuskoj.
Ipak, čak ni u Francuskoj striktna odvojenost nije potpuno primijenjena, kaže, jer primjerice tri departmana Alsace-Moselle, koji su u vrijeme donošenja Zakona iz 1905. o odvojenosti Crkve i države bili dijelom Njemačkog Carstva, i dalje primjenjuju njihovo tadašnje zakonodavstvo. U tim su departmanima tri priznate religije, katoličanstvo, protestantizam i judaizam, a država plaća vjerske službenike i financira vjersku poduku za te religije u državnim školama.
U Britaniji je Anglikanska crkva državna, a britanski monarh je zemaljski poglavar Anglikanske crkve. U Danskoj, Norveškoj i Finskoj luteranske crkve imaju Ustavom zajamčen status državnih crkvi, dok ga je Švedska djelomično ukinula ustavnim promjenama 2000. Iako su te protestantske zemlje snažno sekularizirane, većina Skandinavaca se bez obzira na to što gotovo ne idu u crkve smatra pripadnicima svojih “narodnih crkvi”. U Njemačkoj postoji snažna Kršćansko-demokratska unija (CDU) na čelu s Angelom Merkel, odgajanom u religioznoj obitelji, kojoj je otac bio protestantski pastor.
Odgovornost pred Bogom
– Preambula Temeljnog zakona Savezne Republike Njemačke propisuje da je „svjesna vlastite odgovornosti pred Bogom i ljudima“. Ustav Republike Irske propisuje: „U ime Presvetoga Trojstva od kojega proizlazi svaka vlast...” Ustav Kraljevine Danske navodi da je Luteranska evangelička crkva danska nacionalna Crkva, ustavi Grčke, Malte, Italije i Španjolske imaju slične tvrdnje o važnosti božanske dimenzije Pravoslavne ili Katoličke crkve. Lisabonski ugovor obvezuje institucije EU na „otvoren, transparentan i redovit“ dijalog s Crkvama i „zajednicama uvjerenja“, i propisuje i da Unija poštuje njihov „specifični doprinos“.
Prema tome, utjecaj religije znatan je u gotovo svim europskim državama – ističe Staničić. Slovenija, dodaje, spada u rijetke europske države koje nemaju vjeronauk u školama, dok u većini europskih država postoji konfesionalni vjeronauk, a u onima u kojima ga nema postoji religijska kultura.
>> U Boga 80-ih vjerovala petina mladih, sad gotovo svi. Evo što je utjecalo na porast religioznosti
Francuska je muslimanska država