Jednog od dva lijeka u Europi odobrena u liječenju oboljelih od COVID-19, remdesivira, ponestaje na svjetskom tržištu. Europske zemlje proteklih su dana objavile da su da su se ograničene zalihe istrošile, dok je većina zaliha remdesivira tvrtke Gilead prodana SAD-u. Dok su Europska unija i Velika Britanija u srpnju osigurale doze tog lijeka za 30 tisuća pacijenata, SAD je ugovorio kupnju više od 500 tisuća doza, što je većina Gileadove proizvodnje u rujnu. U Hrvatskoj, kažu u veledrogerijama, remdesivira ima dovoljno za sve oboljele od koronavirusa koji su hospitalizirani i u određenom statusu bolesti. EU je naknadno s proizvođačem lijeka, kompanijom Gilead, dogovorila kupnju 500 tisuća doza remdesivira kao zalihu za sljedećih šest mjeseci. Lijek plaća svaka zemlja koja ga treba, a isporuka bi trebala početi sutra.
Iskustva liječnika iz Zadra
Oboljelima od COVID-19 zasad se pomaže s dva lijeka odobrena u EU. To je lijek Veklury s djelatnom tvari remdesivir, namijenjen liječenju bolesti COVID-19 u osoba starijih od 12 godina s upalom pluća kojima je potrebna primjena dodatnog kisika. Lijek deksametazon, koji je od ranije u zemljama članicama EU-a odobren za druge indikacije, Europska agencija za lijekove odobrila je za liječenje oboljelih od COVID-19 starijih od 12 godina kojima je potrebno liječenje dodatnim kisikom. U listopadu su započele dvije postupne ocjene trenutačno dostupnih podataka o potencijalnim cjepivima koji se nalaze u fazi III kliničkih ispitivanja – za ono koje razvija AstraZeneca u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu te za cjepivo pod nazivom BNT162b2, koje razvija biotehnološka kompanija BioNTech u suradnji s farmaceutskom kompanijom Pfizer. Prije nekoliko dana u stručnom je časopisu Acta Medica Crotica objavljen rad o kliničkom istraživanju prvog terapijskog iskustva liječenja COVID-a zadarskih liječnika, koji su ustvrdili dobar učinak klorokina i tocilizumaba u različitim fazama infekcije. Njihova se analiza odnosi na razdoblje epidemije od 10. ožujka do 9. svibnja, kada su u zadarskoj općoj bolnici od COVID-19 liječili 31 osobu.
Video: Borba protiv koronavirusa! Idući tjedan od 12. do 16. listopada ne propustite prigodne darove uz Večernji list. Zaštitne maske, savjeti za lakši rad od kuće i još mnogo toga!
U ožujku ove godine preporuke Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević i Hrvatskog društva za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora bile su da se kod težeg oblika bolesti može koristiti jedan od četiri lijeka: hdroksiklorokin, klorokin fosfat (oba inače namijenjena liječenju malarije), lopinavir/ritonavir (namijenjen terapiji infekcije HIV-om) ili remdesivir (antivirotik korišten u terapiji infekcije ebolom). Međutim, početkom lipnja Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode objavila je podsjetnik Europske agencije za lijekove o rizicima vezanim uz primjenu klorokina i hidorksiklorokina u liječenju bolesti COVID-19 te potrebi za pojačanim nadzorom bolesnika koji primaju predmetne lijekove zbog ozbiljnih nuspojava do kojih može doći. Objava je uslijedila nakon što je u nekoliko opservacijskih ispitivanja utvrđena povezanost primjene klorokina i hidroksiklorokina i povećanog rizika od razvoja srčanih poremećaja.
Desetak dana poslije Američka agencija za hranu i lijekove opozvala je odobrenje kojim je prethodno dala da se klorokin i hidroksiklorokin koriste u liječenju oboljelih od COVID-19. U Europi EMA je tu odluku prepustila pojedinim državama članicama. Povjerenstvo za primjenu lijekova u liječenju i profilaksi COVID-19 u svojim smjernicama od 8. rujna 2020., koje obvezuje sve zdravstvene radnike u ustanovama u kojima se liječe oboljeli od COVID-19, klorokin ne spominje. Među dostupnim oblicima i preporučenim dozama antivirusnih i imunomofulacijskih lijekova navedenim u tim smjernicama navode se remdesivir, deksametazon, tocilizumab antagonisti interleukina 6 (IL6), poput sarilumaba, siltuksimaba i tocilizumaba – samo u kliničkim studijama ako ih ima.
U Hrvatskoj 486 novozaraženih
Mogući problemi s dostupnošću remdesivira na tržištu dolaze u najgorem trenutku, kada ubrzano raste broj novooboljelih. U subotu je u Hrvatskoj zabilježeno 486 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a četiri su osobe umrle. Time je u Hrvatskoj dosad zabilježeno ukupno 317 umrlih i 19.932 oboljelih, od čega oko 2200 samo ovaj tjedan. Posebno brine novi “crni” rekord u metropoli. U Zagrebu je potvrđeno čak 199 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Nije bilo pozitivnih korisnika domova za starije osobe, ali su u subotu pozitivan nalaz imala četiri učenika i dva nastavnika osnovnih škola te šest učenika srednjih škola.
Postotak pozitivnih među testiranima u Zagrebu već je danima iznad 5% (stopa koja se inače smatra gornjim prihvatljivim limitom, tj. ako je ispod 5% smatra se da je širenje epidemije pod kontrolom). Prekjučer je bio veći od 10%, a jučer je išao prema 20% pozitivnih među svim testiranima. U Zagrebu smo zadnji put ispod 5% bili 29. rujna, kada je bilo 19 pozitivnih na 1012 testiranih (1,9%). U takvoj situaciju jasno je zašto zagrebački stožer razmišlja i o obveznom nošenju maski na otvorenom. Koordinator bolničkog liječenja od COVID-19 iz KB Dubrava Ivica Lukšić kazao je za N1 da je stanje s pandemijom u Hrvatskoj sve složenije. – Klinika za infektivne bolesti je popunjena, Primarni respiracijski centar u KB Dubrava se popunjava bolesnicima – kazao je.
Taj ljek nije se uopce pokazao dobrimj. U Americi dvista tisuca mrtvi strava.Treba kupit od Rusa AVIFAVIR ovdje je smrtnost mala u odnosu broja zarazenih. Ili cjepivo SPUTNJIK V pola svjeta ga vec kupuje. A sad jos jedno cjepivo bit ce zaregistrirano VEKTOR iz N SIBIRSKA cak ni crvenilo na kozi ne ostaje poslje vakcine,