Dva mjeseca nakon što su na izborima u Poljskoj pobijedili konzervativci iz Stranke pravo i pravda Jaroslawa Kaczynskog Poljska je već u svađi i s Bruxellesom i s mnogim Poljacima, a bivši predsjednik Lech Walesa kaže kako je, ako vlada nastavi po svom, moguć i građanski rat!
Kaczynski, koji nije formalno u vlasti, ali po svim ocjenama vuče sve konce, i njegova stranka dobili su, uz predsjednika iz svojih redova Andrzeja Dudu, i vladu na čelu s premijerkom Beatom Szydlo. Pokazalo se da im to nije dovoljno, za neometanu vlast potreban im je i ustavni sud pa su htjeli zamijeniti već u bivšem sastavu parlamenta imenovane suce kao i zakon koji regulira položaj ustavnog suda. I dobili pedeset tisuća ljudi na ulicama Varšave koji traže zaštitu ustavnog poretka i podjele vlasti.
‘Događaji su zastrašujući’
Drugog dana na ulice su izašle tisuće drugih koji podržavaju vladu, tako da se Walesino upozorenje o građanskom ratu i ne čini tako pretjeranim. Na pokušaj ovladavanja ustavnim sudom reagirali su i iz Bruxellesa pa je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz zbivanja usporedio s državnim udarom, a šef luksemburške diplomacije Jean Asselborn događaje je ocijenio zastrašujućim.
Napad Stranke zakona i pravde na sudstvo i medije podsjetio ga je na Sovjetski savez.
– Nova poljska vlada gazi osnovne europske principe i mora računati s puno oštrijom reakcijom EU nego što je to bilo do sada – rekao je Asselborn, predsjedavajući Vijeća ministara EU. Cilja vjerojatno na neodlučnost europskih tijela dok je Mađarska prolazila sličan put kao sad Poljska, s udarom na medije i zakone. “Ovo je Varšava, a ne Budimpešta”, skandirali su prosvjednici, među kojima je bila i umirovljenica Grazyna Huzerowska.
– Morala sam doći na prosvjed jer se sjećam starih vremena. Moj je muž bio u zatvoru jer se borio protiv jednoumlja, a sad se to vraća. Mislim da je poljska demokracija stvarno ugrožena – rekla je za britanski Guardian.
Komentator Bloomberga Leonid Bershidsky uvjeren je pak da nema prave opasnosti za demokratske standarde i osnovna ljudska prava u Poljskoj niti se dogodio državni udar, pa nema ni opasnosti od građanskog rata. Prema Bershidskom, ni prethodna vlast nije zakonito imenovala suce ustavnog suda krajem mandata, a nije to učinila ni nova vlast. Ključ je, ocjenjuje ovaj autor, u tome što se pobjeda nacionalističke euroskeptične desnice u Poljskoj i ponašanje poljskih pravaša ocjenjuje opasnom za koheziju EU, slično kao i pobjeda Syrize u Grčkoj. U međuvremenu i Alexis Tsipras morao je odustati od radikalne politike, a vjerojatno će to morati i Poljska, koja tri posto svog bruto domaćeg proizvoda, koji je lani narastao 3,5 posto i nije padao za vrijeme svjetske financijske krize, može zahvaliti europskim fondovima.
Dugo iskustvo pod SSSR-om
No pritom ne bi trebalo zaboraviti da i Poljska i Mađarska imaju dugo iskustvo života pod Sovjetskim Savezom, pod Rusijom koja je i sama nakon burnog slobodnog desetljeća zaronila natrag u jednoumlje. Možda i Walesa, koji se kalio u to doba, zna više. Osim toga, Kaczynski, čovjek koji sada vlada Poljskom, bio je njegov savjetnik kad je Walesa postao prvi demokratski izabran poljski predsjednik nakon 2. svjetskog rata. Dok se oporba boji da nova vlast želi ovladati svakim aspektom života i javne scene, premijerka Beata Szydlo traži Schultzovu ispriku zbog izjave o državnom udaru.
– Nešto je pošlo krivo kad predsjednik Europskog parlamenta tako izražava mišljenje o jednoj članici – kaže Szydlo. •
Dosta je bilo s liberofašistima u službi soroša i pod krinkom EU. Poljaci namlatite te ljeve anarhiste da nikad više ne zinu!