Za razliku od ostatka Europe, gdje pada broj građana koji su vlasnici nekretnina, a raste udio podstanara, u Hrvatskoj je situacija obrnuta. U deset godina broj podstanara smanjio se s 10,4 na 8,9 posto, a udio građana koji su vlasnici nekretnina, najčešće kuća, povećao se na 91 posto. Smanjenje udjela vlasnika potaknuto je padom vlasništva među mladim odraslim osobama i skupinama s niskim primanjima, navodi Eurofound u novom istraživanju.
Ranija analiza OECD-a pokazala je da se znatan broj mladih ljudi oslanja na najam pa se tako na zapadu, uključujući i Sloveniju, udio mladih podstanara u dobi do 29 godina kreće od 40 do 70 posto, dok je na istoku taj udio niži – 15 do 30 posto. OECD se nije bavio Hrvatskom, no otprije je poznato da mladi u Hrvatskoj najdulje ostaju živjeti s roditeljima jer nemaju za podstanarstvo.
– Mi imamo kulturu kupovanja stanova, ali ne i najma te su kod nas na tržištu najma samo studenti ili ljudi koji imaju tako male plaće da nisu kreditno sposobni. Mi se zapravo stišćemo u relativno malim stanovima, ali oni su u našem vlasništvu – ističe profesor splitskog Ekonomskog fakulteta Željko Mrnjavac. Hrvatska, dodaje, ima višak stambenog prostora jer se stanovi nisu kupovali kao investicija koja bi nosila povrat od prihoda, nego kao oblik štednje koji će čuvati vrijednost ili je čak povećati kroz očekivani rast cijena nekretnina, koji se može i ne mora dogoditi, ovisno na kojem mjestu i u koje doba je kupovano.
POVEZANI ČLANCI:
Trenutačno u mnogim europskim zemljama cijene nekretnina padaju, a najma rastu. Kod nas je kaotično i s cijenama najma, posebno u sredinama gdje se znatan broj stanova usmjerio u turistički najam. Hrvatska je specifična i po osjetnom udjelu praznih nekretnina, i to ne samo u iseljenim ruralnim područjima.
– Imamo golem broj praznih stanova jer nemamo odgovarajuću pravnu zaštitu najmodavaca i ljudi ne žele iznajmljivati. Ne postoji pravni instrument kako ćete riješiti problem ako vam netko ne plaća najam ili se neće iseliti – kaže profesor Mrnjavac, koji kao primjer kako bi se moglo potaknuti vlasnike da više iznajmljuju navodi grad Barcelonu, koji vlasnicima daje jamstvo da će umjesto podstanara neko vrijeme pokrivati stanarinu ako ljudi ostanu bez posla.
Istraživači Eurofounda upozoravaju da se nejednakosti mogu nenamjerno pogoršavati putem državnih stambenih politika. Na primjer, stambene beneficije mogu povećati cijene stanarine i kupoprodajne cijene, što se dogodilo i u Hrvatskoj, a vlasnička potpora često više koristi ljudima s višim nego onima s nižim prihodima koji nemaju kreditnu sposobnost.
>> VIDEO Posljedice olujnog nevremena u ulici Gornji Lukšić
Pa bolje se guzvati s roditeljima nego se guzvati s drugim podstanarima, jeftinije a i hrana je bolja.