U Financial Timesu predsjednik pozvao na reforme kao u Poljskoj ili Danskoj

Može se reći da je članak koji je izišao u uglednom Financial Timesu i u komentarima intervjua u FT-u za Večernji list još jedna potvrda da je predsjednik Ivo Josipović u znatnoj mjeri podigao razinu svojih aktivnosti kad je riječ o gospodarskim pitanjima i nužnim reformama. U znatnoj mjeri Josipović mijenja i modus operandi i retoriku.

Zaziva investitore

Financial Times predstavio ga je kao socijaldemokrata koji je 2010. pobijedio s agendom borbe protiv socijalne nejednakosti, korupcije i organiziranog kriminala, ali je i upozorio da Josipović sve više koristi svoj ured kako bi istaknuo korist slobodnog tržišta i investicija.

“Najveća je zapreka za reforme u našim glavama... Kad god se netko pojavi kao važan investitor, javi se i reakcija u društvu kako “on dolazi napraviti profit te mi to ne smijemo dopustiti”. Josipović je tu hrvatsku anomaliju protumačio naslijeđem bivšeg sustava 1945.-1990.godine. Ključni dio nove Josipovićeve proreformske retorike ogleda se u dijelu u kojem je govorio o legislativnim promjenama. Osim što je najavio zakonske promjene kojima je cilj brže odlučivanje i privlačenje inozemnih investicija, Josipović je poručio da vjeruje kako je ekonomske probleme moguće riješiti odlučnim administrativnim reformama kao što su to učinile Poljska, Danska i Estonija. “U okviru nacrta novog Ustava uskoro ću parlamentu i eventualno naciji na referendumu predložiti takve reforme. Tržišno orijentirani zakoni i odluke parlamenta i Vlade moraju voditi u tom smjeru”, poručio je predsjednik u jednom od vodećih svjetskih poslovnih i političkih glasila.

Valja objasniti da se Josipović, objašnjavajući što je cilj njegove inicijative za ustavne promjene, pozvao na primjere zemalja koje su proteklih godina provele vrlo hrabre i uspješne administrativne reforme. Iako u Uredu predsjednika trenutačno govore da se ponajprije fokusiraju na stvaranje novih pozicija regija koje će im omogućiti višu učinkovitost, konkurentnost i lakše privlačenje sredstava EU te stranih investicija, jasno je da primjeri Poljske, Estonije i Danske u sebi nose puno više od ideje preuzimanja bavarskih, provansalskih ili Veneto-modela na, recimo, neku buduću, drugačiju istarsku regiju.

Naime, ako se prouči primjer Danske, vidjet će se da je u toj naprednoj i uspješnoj zemlji još od 2002. godine brušena reforma regionalnog ustroja radi povećanja učinkovitosti upravljanja i korištenja sredstava, ali i radi više razine demokratske participacije stanovništva. Promjene su bile uistinu krupne. Danska se do reforme 2007. godine temeljila na 13 okruga, a njihov broj smanjen je na pet. Uz njih imali su 269 zajednica čiji je broj smanjen na 98. Naravno, to rezanje broja administrativnih jedinica popraćeno je dubokim organizacijskim i strukturnim prilagodbama i to iz jednog razloga – jedna bogata i razvijena Danska nije si više mogla priuštiti preživjeli i neučinkovit administrativni ustroj. Nadalje, poznato je da je i Poljska uspješna tranzicijska zemlja koja se izuzetno okoristila ulaskom u EU. A pitanje je bi li u tome uspjeli da nisu 1999. poduzeli opsežnu legislativnu akciju koja je omogućila niz administrativnih reformi, a koje su, između ostalog, rezultirale smanjenjem broja vojvodstava sa 49 na samo 16 te redefiniranjem veličine i uloge nižih jedinica vlasti.

Štednja nije jedino rješenje

Zasad je dojam da predsjednik Josipović vrlo široko nastupa sa svojim idejama izmjena Ustava kao preduvjetom drugih legislativnih te reformskih akcija jer ne želi i ne može sa svoje pozicije predodrediti želje budućih parlamentarnih pobjednika. Poznato je da su reformske ambicije, kad su u pitanju aktualna vlast i glavna stranka oporbe, vrlo različite, ali i jedni i drugi na različitim razinama ostavljaju značajan prostor za moguće promjene.

Predsjednik Josipović ponovio je u FT-u da nije za striktne mjere štednje kao jedino rješenje.

>>Josipović za FT: Najveća je prepreka reformama u našim glavama

>>Zašto su se predsjednik Josipović i novinarka Bojić prepali branitelja