Obveze prema EU

U fokusu gradnja graničnih prijelaza i problem azila i migracija

Foto: Pixsell
U fokusu gradnja graničnih prijelaza i problem azila i migracija
08.05.2013.
u 00:01
Štefan Füle predstavio je Izvješće o praćenju pripremljenosti Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji koje se odnosilo na tzv. monitoring obveze, koje su preostale nakon zatvaranja pristupnih pregovora
Pogledaj originalni članak

Povjerenik Europske komisije nadležan za proširenje i Europsku politiku susjedstva Štefan Füle 26. ožujka 2013. u Zagrebu je predstavio Izvješće o praćenju pripremljenosti Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji (COM(2013) 171 final), koje se odnosilo na tzv. monitoring obveze, koje su preostale nakon zatvaranja pristupnih pregovora. Izvješće sadržava osnovne obavijesti o ispunjenosti obveza u određenim područjima, uključujući i područje unutarnjih poslova. U Izvješću se jasno navodi kako je Hrvatska ispunila sve obveze, čije je ispunjenje potrebno za ravnopravno sudjelovanje u radu EU. Međutim, naznačuju se dijelovi područja u kojima je potrebno nastaviti aktivnosti radi postizanja poželjnog napretka.

Premda je područje unutarnjih poslova široko, EK se usredotočila na cjeline koje su posebno važne za EU i njene države članice. S obzirom na nastojanje da Hrvatska uspostavi što veće sposobnosti za preuzimanje migracijskog pritiska, značajni dio teksta Izvješća koji se odnosi na unutarnje poslove je posvećen azilu i migracijama. U području azila je navedena potreba daljnjeg povećanja sposobnosti postupanja po zaprimljenim zahtjevima za azil, ali i povećanje smještajnih kapaciteta za tražitelje azila. U pogledu povećanja sposobnosti suzbijanja nezakonitih migracija također stoji obveza povećanja kapaciteta smještaja stranaca u postupku vraćanja u države tranzita i države podrijetla.

Međutim, veći izazov predstavljaju obveze u pogledu zaštite vanjskih granica i Schengenskog sustava. Hrvatska je svjesna tih obveza i sustavno radi na njihovom ispunjavanju. Jednu skupinu predstavlja obveza izgradnje graničnih prijelaza na dijelu buduće vanjske granice koja će biti u odgovornosti Hrvatske. Ti prijelazi trebaju biti u skladu s visokim Schengenskim standardima, što predstavlja velika ulaganja u same objekte i okolnu infrastrukturu. S tim povezano, postoji obveza značajnih ulaganja radi nabave specifične opreme za graničnu kontrolu i zaštitu granice. Polazeći od činjenice da je Hrvatska pomorska zemlja i da se često za nezakoniti ulazak u EU koriste plovila, dodatna su izdvajanja potrebna za nadzor morske granice. Ta ulaganja nisu u dovoljnoj mjeri iskoristiva bez provođenja specijalizirane obuke i suradnje sa državama iz susjedstva, što je također navedeno kao obveza na kojoj treba nastaviti raditi. S obzirom na velike troškove koje pripreme za sudjelovanje u Schengenskom sustavu predstavljaju, kao nužna je navedena sposobnost korištenja tzv. Schengenskog fonda za podizanje sposobnosti (Schengen Facility Fund). Kroz njega EU pomaže državama u financiranju dijela troškova koji nastaju tijekom specifičnih priprema za buduće članstvo u Schengenskom sustavu. Primjerena spremnost za korištenje Fonda je važna ako se ima na umu relativno kratko vrijeme korištenja predviđenih financijskih sredstava.

U pogledu policijske suradnje i borbe protiv organiziranog kriminala, potrebno je razvijati suradnju sa specijaliziranim agencijama EU i nadležnim službama država članica EU, ali i trećim državama. Ta je suradnja važna iz razloga što je organizirani kriminal postao međunarodni. Radi povećanja učinkovitosti borbe protiv organiziranog kriminala je istaknuto sprječavanje pranja novca i oduzimanja nezakonito stečene imovine. Unatoč pokazateljima aktivnosti, naveden je dojam o potrebi postizanja boljih rezultata u borbi protiv trgovanja ljudima.

Gotovo sve navedene obveze predstavljaju procese, a ne aktivnosti koje je moguće okončati. To ujedno ukazuje na prirodu rastućeg broja obveza u području unutarnjih poslova, koje se postavljaju pred sve države koje su predane osiguranju sigurnosti građana i vladavini prava. Stoga se navedeno ne može smatrati trenutnim obvezama ili obvezama koje je pred hrvatsku državu postavila EU tijekom pregovora. To su aktivnosti koje Hrvatska kao moderna i odgovorna država mora provoditi s odgovarajućim uspjehom. Mora se priznati da EU te poslove čini lakšim, jer financijski pomaže države članice kroz namjenske fondove u području unutarnjih poslova te pomaže uspostavljanjem odgovarajućih standarda, prijenosom znanja i vještina.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.