Nekoliko je izraelskih mladića otkrilo stotine zlatnih novčića u glinenoj posudi u kojoj su ležali skriveni više od tisuću godina. Blago je otkriveno 18. kolovoza, a tinejdžeri su radili na iskopu gradilišta u središnjem Izraelu gdje se trebao graditi novi kvart, izvijestilo je tamošnje tijelo nadležno za takve pronalaske.
“Riznica” ukupno teži 845 grama
– Osobe koje su ondje sakrile blago prije oko 1100 godina očekivale su da će ga kasnije otkopati pa su čak i osigurale posudu čavlom kako se ne bi pomakla. Možemo jedino nagađati što ih je spriječilo da se vrate i pokupe svoje blago, rekao je Liat Nadav-Ziv, voditelj iskapanja na lokaciji. U vrijeme kada je blago tamo pospremljeno, na tom su području bile brojne radionice i obrti, no nema nikakvih naznaka o tome tko je mogao biti vlasnik posude s blagom.
– Bilo je nevjerojatno. Počeo sam kopati i nakon nekoliko udaraca lopatom opazio sam nešto što je nalikovalo tankim listićima. Kada sam ponovno pogledao vidio sam da su to zapravo zlatni novčići. Bilo je vrlo uzbudljivo pronaći tako posebno i drevno blago – rekao je Oz Cohen, jedan od mladića koji su pronašli blago. Zlatnici datiraju u doba Abasidskog kalifata, od 24-karatnog su zlata, ima ih 425 te se radi o ozbiljnoj količini novca.
– Primjerice, tolikim novcem moglo se kupiti luksuznu kuću u nekom od najboljih kvartova Fustata, nevjerojatno bogatom glavnom gradu Egipta iz tog vremena – opisao je vrijednost blaga Robert Kool, lokalni stručnjak za antikviteta.
Razdoblje Abasidskog kalifata smatra se zlatnim dobom islama. Taj je kalifat postojao od 750. do 1258. godine sa središtem na području današnjeg Iraka. Bio je nositelj razvoja, a inovacije u umjetnosti i arhitekturi predvodili su gradovi poput Bagdada i Samare koji su se etablirali kao kulturne prijestolnice islamskog svijeta. Na svojem vrhuncu 850. godine kalifat je vladao dijelovima Sjeverne Afrike te velikim dijelom Bliskog istoka. No, ipak nije izdržao udar Mongola koji su opljačkali Bagdad 1258.
– Pronalaženje zlatnih novčića izuzetna je rijetkost. Gotovo nikada nismo ih pronašli za arheoloških iskapanja, a znamo i da je zlato oduvijek imalo iznimnu vrijednost. Otapano je pa ponovo upotrebljavano generaciju za generacijom, podsjećaju izraelski povjesničari koji sada istražuju pronađeni “ćup s blagom”.
Navode da su zlatnici u izuzetno dobrom stanju, kao da su pohranjeni jučer, prije svega zato što su napravljeni od čistog zlata, što znači da neće oksidirati budu li izloženi zraku. Iako “riznica” ukupno teži “samo” 845 grama, riječ je o znatnom iznosu novca za to vrijeme. Preračunato u današnju vrijednost zlata, nalaz bi vrijedio 52.600 dolara. U povijesnom i arheološkom smislu, blago je jedno od najranijih pronađenih s kraja devetog stoljeća na području današnjeg Izraela. Obuhvaća zlatne dinare i oko 270 manjih zlatnih izreza, odnosno razrezanih dinara koji su tada služili kao sitniš. Takvo što bilo je uobičajeno u islamskim zemljama tog vremena nakon što su se prestali upotrebljavati brončani i bakreni novčići. Jedan od tih razreza je izuzetno rijedak pa tako i vrijedan. Dosad takvo što nije pronađeno u Izraelu.
Središte kalifata preselilo se u Bagdad
Riječ je o dijelu zlatnog solida, novčiću gotovo od čistog zlata koji prikazuje bizantinskog vladara Teofila koji je vladao od 829. do 842. godine, a koji je iskovan u tadašnjem carskom gradu Konstantinopolu, odnosno Carigradu. Pronalaženje tog novčića u toj riznici islamskih novčića dokaz je povezanosti dvaju suparničkih carstava iz tog razdoblja.
– Ovo rijetko blago sasvim sigurno bit će veliki doprinos istraživanju jer nalaza iz abasidskog razdoblja ima relativno malo. Nadamo se da će dalja istraživanja blaga donijeti nova saznanja o razdoblju o kojem do danas znamo vrlo malo – rekao je Robert Kool.
Zanimljiva je geneza stvaranja Kalifata Abasida. Kako stoji u Hrvatskoj enciklopediji, začetnik mu je Muhamedov stric Abas. Koristeći se općim nezadovoljstvom u Mezopotamiji i Perziji, Abasidi su 748. dignuli ustanak protiv Omejida, osvojili Siriju i ubili kalifa Mervana II. (abasidska revolucija). Novim kalifom proglasio se Abul-Abas, čiji je nasljednik i brat Mansur prenio sjedište kalifata u novoosnovani Bagdad. Za abasidske vlasti arapska aristokracija gubi povlašteni položaj, a do utjecaja dolaze perzijski feudalci te proizvođački i trgovački društveni sloj uz čiju su pomoć Abasidi došli na vlast.