Prizori iz jedne srednje škole u predgrađu Soluna su bile šokantne. Prvo su se mogli vidjeti u crno odjeveni, po svemu sudeći mladići s metalnim šipkama, noževima i kamenjem kako napadaju druge mladiće. Oni su pred školom dijelili letke protiv obrazovne politike konzervativne vlade. Nakon toga se vide maskirani mladići kako u školskom dvorištu poziraju uz nacistički pozdrav.
Nasilni napad pred školom u Stavropuliju dogodio se 27. rujna, prenosi Deutsche Welle.
Bila je to prva akcija potencijalnih nasljednika prije godinu dana zabranjene Zlatne zore. Od tada stalno dolazi do sličnih incidenata u Grčkoj. U predgrađu na zapadu Soluna su usred bijela dana bejzbol palicama i lancima napadnuti članovi podmlatka Komunističke partije Grčke (KKE). Četvero njih je zadobilo povrede.
U Evosmosu, još jednom predgrađu Soluna, 1. listopada je održana neonacistička parada i izbili su neredi. Također i u predgrađu Atene napadnuti su pripadnici „Pokreta protiv rasizma i fašističke opasnosti“ (Keerfa), koji pomažu izbjeglicama.
Regrutacija u školama
Ono što se dogodilo u Stavropuliju nije bio grom iz vedrog neba, kaže Konstantinos Ciselikis, dekan Sveučilišta Makedonija u Solunu za DW. Profesor međunarodnog prava u nacističkom pozdravu na školskom dvorištu vidi težak udarac demokratskom karakteru obrazovanja. „Nažalost u mnogim školama postoje desno-radikalne grupe", kaže Ciselikis za DW. „Ima ih po cijeloj zemlji, pretežno u oblastima koje su gospodarski zapostavljene, gdje mogu lako regrutirati tinejdžere. Još gore je što neki nastavnici regrutaciju toleriraju ili ju čak potiču. To je fenomen kojem je potrebno posvetiti veću pozornost."
Šire područje Atene je prije deset godina bilo uporište desnog ekstremizma u Grčkoj. Napadačke grupe stranke Zlatna zora su dnevno išle u lov na migrante po centru Atene ili u radničkoj četvrti Pireja. Od 2018. sjeverna grčka prijestolnica Solun postao je uporište desnih ekstremista. Također i tijekom nacionalističkih prosvjeda protiv rješenja dugogodišnjeg sukoba sa susjednom Makedonijom zbog priznanja imena te države Sjeverna Makedonija.
Strah zbog nesigurnosti
Ciselikis aktivizam desnih ekstremista u školama promatra s velikom zabrinutošću. „Učenici su u tim godinama možda skloniji i otvoreniji za utjecaje različitih političkih ideologija. Ali, mi moramo tragati za dubljim razlozima, kako bismo objasnili zašto neki mladi biraju nacionalsocijalizam između mnoštva drugih“, rekao je profesor. On smatra da je i u Europi vlada prevelika tolerancija prema nacionalsocijalističkoj ideologiji.
Nakon Zlatne zore
Nakon što je prošle godine zabranjena stranka Zlatna zora i njeno vodstvo osuđeno na zatvorske kazne, ekstremna desnica je ponovo ojačala u Grčkoj.Ciselikis čak misli da su presude protiv grupacija oko bivšeg šefa te stranke Mikolaosa Mihaoliakosa utrle put još ekstremnijim grupama kao što su „Sveti korpus" ili „Propatria".
A sada, kada neonacisti više nisu u parlamentu, male grupe, koje su militantno dovodile u pitanje demokratski pluralizam, se nastavljaju radikalizirati. „Zlatna zora teško da će preživjeti nakon ovih promjena. Ali će zato mnoge druge formacije tražiti jaču poziciju u javnom prostoru, čak s ciljem formiranja nove političke stranke", tvrdi Ciselikis.
Komplicirano balansiranje
Vladajuća stranka Nea demokratia u ovom trenutku pokušava balansirati: s jedne strane ne želi uplašiti umjerene pristalice desnog pa čak i lijevog centra, vlade premijera Kirijakosa Micotakisa. S druge strane približava se desnim ekstremistima. Tako je početkom rujna, tijekom formiranja vlade, na mjesto ministra zdravstva postavljen nekadašnji desni ekstremist Tanos Plevris.
On je nakon Makisa Voridisa (Ministarstvo unutrašnjih poslova) i Adonisa Georgiadisa (Ministarstvo za razvoj) u međuvremenu treći ministar u vladi s desno-ekstremističkom pozadinom.
Sva trojica su započeli karijere u desno-ekstremističkoj i nacionalističkoj stranci LAOS, i sva trojica su zajedno s ministrom za migracije Notisom Mitarakisom, koji je također desni tvrdolinijaš, na neki način most ka desno-ekstremističkom miljeu.
Nove dimenzije protivnika cijepljenja
Od izbijanja pandemije koronavirusa primjetno je da protivnici cijepljenja i militantni desni ekstremisti takoreći pušu u isti rog. Konstantinos Ciselikis primjećuje da desni ekstremisti u datim okolnostima pružaju pseudo otpor određenim državnim politikama. U slučaju cjepiva koriste neznanje i strahove velikog dijela stanovništva od koronavirusa, kaže profesor.
„Kada postoje zahtjevi za obaveznim cijepljenjem ili su društvene i ekonomske posljedice nepovoljne za necijepljene, reakcije na poprimaju dimenzije pokreta otpora s jakim političkim karakteristikama“, kaže Ciselikis. Čelnicima desno-ekstremističkih grupa je pošlo za rukom da to predstave kao svoje grupiranje ili kao dio sveobuhvatne desno-ekstremističke ideologije. „Ljudi koji uđu u taj prostor nalaze zaštitu, identitet i glas", smatra Ciselikis. „To je opasna paradigma, jer lako može postati središnji politički projekt koji dovodi u pitanje osnovna demokratska ostvarenja."