Građani grada-savezne zemlje Hamburga biraju u nedjelju novi parlament ove sjevernonjemačke metropole, a ishod bi mogao koalicijskoj vladi u Berlinu biti pokazatelj raspoloženja birača nakon najnovijih političkih previranja zbog odnosa prema konzervativno-populističkoj Alternativi za Njemačku (AfD).
Posljednji predizborni skupovi održani su u sjeni terorističkog napada u Hanauu sredinom tjedna kada je jedan radikalni desničar ubio devetero osoba stranog porijekla. Mnogi planirani završni skupovi s nastupima glazbenika su otkazani. U Hamburgu od 2016. vlada koalicija Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i Zelenih, a ove dvije stranke bi i na današnjim izborima mogle izići kao pobjednici.
Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja instituta Istraživačka grupa izbori za javni servis ZDF, SPD može računati s podrškom od 39 posto građana Hamburga iza čega slijede Zeleni s 24, demokršćani iz CDU s 12 te stranka Ljevica s 8,5 posto. Liberalno demokratska stranka Njemačke (FDP) i AfD se s pet, odnosno šest posto nalaze na rubu izbornog praga od pet posto i njihov ulazak u hamburški parlament je neizvjestan.
Promatrači očekuju nastavak socijaldemokratsko-zelene koalicije. Kršćansko-demokratska unija (CDU), koja je još 2008. s 42 posto imala najveći broj zastupnika u hamburškom parlamentu, strahuje da bi joj podjela unutar stranke oko pitanja suradnje s AfD-om mogla naškoditi u Hamburgu.