'U HDZ-u ne postoje frakcije, ali uvijek će biti različitosti i onih ljudi koji misle'

Drago Prgomet, zamjenik predsjednika HDZ-a, nakon dulje medijske šutnje u intervjuu za Obzor govori o tome ima li frakcija u HDZ-u, tko su poželjni kandidati na EU listi, o vjerodostojnosti anketa, ali i o potrebi jasnog definiranja gospodarskog stanja i najavi jasnih poteza koje će HDZ povući osvoji li vlast.

Prof. dr. Prgomet ističe da u HDZ-u ne misle svi isto, ali da se jedinstvo postiže različitošću, a ne slijepom poslušnošću.

:: Dojam je da u posljednje vrijeme niste baš stranački prisutni, odnosno nema vas na političkoj sceni?

Prije bih to definirao izostankom medijske prisutnosti u zadnje vrijeme. To ne znači da nisam aktivan unutar stranke. Posebno bih istaknuo da smo kao stranka lani odradili veliki posao kada je riječ o popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini. U međuvremenu smo krenuli s koordiniranjem rada odbora u HDZ-u, a osobno sam zadužen za koordinaciju odbora za zdravstvo, branitelje, umirovljenike, obitelj i Hrvate izvan Hrvatske. Planiramo u dogledno vrijeme predstaviti programe pojedinih odbora, a prva tema bit će demografska obnova u Hrvatskoj na okruglom stolu koji priređujemo naš eurozastupnik Stier i ja idući tjedan u Zagrebu.

:: To vas pitam jer opća je slika da vaši odnosi s vodstvom HDZ-a, odnosno njihovi s vama nisu preidilični pa u tom kontekstu vaše izbivanje ima veći značaj.

Ponavljam, taj dojam može se steći zbog moje medijske (ne)prisutnosti. Osobno ne odlučujem tko će i kada medijski braniti boje vlastite stranke.

:: Spomenuli ste Stiera, zadnjih se dana nagađa da bi na listi za euroizbore on mogao biti loše plasiran. Što vi mislite o tome?

Stranačka tijela dosad nisu odlučivala o listama za euroizbore, ali s pravom mogu reći da su svi naši europarlamentarci odradili odličan posao i zaslužuju naše povjerenje. Uvažavat ćemo ugovore s koalicijskim partnerima, ali oni ne mogu biti iznad kriterija kvalitete u odabiru kandidata koji će predstavljati Hrvatsku u Bruxellesu.

:: Nekako mi se čini iz medijskih napisa da na ovim euroizborima HDZ polaže velike nade u žene. Mnogo se govori o Kolindi Grabar Kitarović kao nositeljici liste, spominje se i Željka Markić, a uime HSS-a Marijana Petir, govorim samo o novim kandidatkinjama.

O tome će se tek razgovarati. Kada je riječ o Kolindi, potpuno je pogrešno, kako to neki čine, isticati njene prednosti jer je žena. Radi se o političarki prepoznatljive osobnosti i izuzetne diplomatske karijere. Iako HDZ ima izvrsnih kandidata koji se ravnopravno mogu suprotstaviti i pobijediti aktualnog predsjednika, rado bih vidio Kolindu kao našeg kandidata.

:: Treba li HDZ na eurolistu dovesti i Željku Markić, ima veliki kapital uspješno provedenog referenduma o ustavnoj definiciji braka?

Ne znam koje su političke ambicije Željke Markić, ali sa svima koji prihvaćaju program HDZ-a kao narodnjačke stranke treba razgovarati.

:: Bi li u eventualnoj koaliciji s HRAST-om, iz kojeg je potekla Željka Markić, HDZ otišao previše udesno, budući da na tom spektru političke pozornice ima već podosta partnera, ili bi s HRAST-om pokrio dio birača koji evidentno traže nešto još konzervativnije, tradicionalnije i desnije od samog HDZ-a. I što je u tom smislu s političkim centrom koji HDZ slabo pokriva?

HDZ je narodnjačka stranka centra i desnog centra i kao takav pripada obitelji europskih pučkih stranka. Ona podrazumijeva širok krug ljudi kojima se obraća. Politička je platforma jasna i ostavlja mogućnost razgovora s bliskim strankama.

:: A što je s približavanjem centru, među partnerima više je ljute desnice?

Mi smo kao političku platformu za iduće izbore odabrali okupljanje stranaka centra i desnog centra, i to je ono s čim ćemo izići. Rezultati će potvrditi koliko je to bio dobar odabir. Naravno, HDZ se neće povlačiti s centra. Povjerenje tog dijela biračkog tijela nam je važno. Takva politika dosad nam je donosila povjerenje i izborne rezultate. Zašto bismo se odricali nečega što je bilo uspješno? Uostalom, HDZ je i nastao kao zajednica koja je okupljala širok krug ljudi koji se možda nisu u svemu slagali, ali im je nacionalni interes bio iznad svega.

:: HDZ sad ide logikom da okupi sve, i najmanje strančice desnice i desnog centra kako se glasovi ne bi rasipali?

Izbjegavanje rasipanja glasova je prednost iako sklapanje koalicija nosi i probleme. Ponekad su zahtjevi koalicijskih partnera nerealni i ne može im se udovoljiti.

:: I sami spominjete probleme, a vidjelo se kad su bili prvi izbori za Europarlament da su neiskusni partneri HDZ-u stvarali problem, poput BUZ-a čiji je čelnik skup koji se održavao 10. travnja nazvao velikim danom naše povijesti. Neki dan u Splitu na polaganju vijenca na bistu Franje Tuđmana lokalni svećenik istaknuo je pozdrav “Za dom spremni” kao nešto što se veže uz Tuđmana i od čega ne treba bježati. Kako će se HDZ riješiti tih pozdrava koji se povezuju s ustaškim režimom?

Franjo Tuđman razumio je i volio Hrvatsku i bio je posebno osjetljiv na sve što bi joj moglo naštetiti. Zato je uspio u naumu stvaranja RH i pobijedio u čistom oslobodilačkom ratu a da ga nije kompromitirao bilo kakvim reminiscencijama iz prošlosti. Ni HDZ-u ni Tuđmanu nisu potrebni odvjetnici koji bi ga stavljali u kontekst kojem nisu nikad pripadali niti će pripadati.

Stanje u Vukovaru ne može se riješiti osporavanjem, smanjivanjem već dostignutih prava nacionalnim manjinama. Rješenje se treba tražiti u samom Vukovaru. To je predsjednik Karamarko vrlo jasno iznio kao stav stranke

:: Čini li vam se da se u Hrvatskoj ponovno raspiruju strasti iz prošlosti i da se društvo radikalizira?

Očigledno je da mnogi nisu naučili puno iz Tuđmanove ideje o pomirbi. On je bio duboko svjestan ideoloških suprotstavljenosti i podjela koje su zadnjih desetljeća opterećivale hrvatski narod. Nažalost, danas smo ponovno svjedoci tih podjela, a nezrela politika Vlade potencira te podjele jer je tako najlakše skrenuti pozornost s pravih tema.

:: Je li se Vlada trebala odrediti protiv referenduma, odnosno protiv unošenja definicije braka u Ustav? Kako ste to doživjeli?

Mislim da ne, zna se što je referendum. A koliko su uspjeli u tome, pokazao je rezultat.

:: Jeste li izjašnjavanje na referendumu doživjeli kao određivanje prema definiciji braka ili kao određivanje prema aktualnoj SDP-ovoj vladi?

Bilo je to izjašnjavanje o svjetonazorskom pitanju. No rezultat referenduma poslao je sigurno i poruku o nepovjerenju prema Vladi i nezadovoljstvu njenim radom.

:: Kada smo kod svjetonazorskih pitanja, kako ste doživjeli priču s ćirilicom u Vukovaru?

Stanje u Vukovaru ne može se riješiti osporavanjem ili smanjivanjem već dostignutih prava nacionalnim manjinama. Rješenje treba tražiti u samom Vukovaru. To je predsjednik Karamarko vrlo jasno iznio kao stav stranke.

:: Je li u Vukovaru trebalo biti podjele i dviju kolona na Dan sjećanja? Jeste li bili tamo?

Nisam bio ove godine. Taj dan treba biti posvećen vukovarskim žrtvama u jedinstvu hrvatskog naroda.

:: Vratimo se na HDZ, Karamarko u svojim istupima spominje frakcije u stranci i da će ih sve suzbiti? Postoje li u HDZ-u frakcije?

Frakcije u HDZ-u ne postoje. Uvijek će postojati skupine ljudi koji međusobno lakše komuniciraju i koje imaju drugačiji stav od predsjednika, zamjenika predsjednika ili drugih članova vodstva.Ali to nisu frakcije. Svatko ima pravo iznijeti, odnosno pozvan je reći što misli o budućnosti HDZ-a. Različitost mišljenja znak je demokracije, a ne podjela. Jedinstvo moramo graditi na različitosti, a ne na poslušnosti.

:: Kada Karamarko govori o suzbijanju frakcija, doživljavate li to kao riječi upućene vama?

Ne, ali ne moramo svi misliti isto. Naravno, ono što tijela stranke definiraju obvezuje sve naše članove.

:: Optimistični ste kada je riječ o parlamentarnim izborima?

Iako nam ankete nisu sklone, budu li prijevremeni ili redoviti, HDZ će biti spreman za izbore.

:: U vodstvu HDZ-a ankete ne smatraju vjerodostojnima nego fabriciranima. Vi vjerujete anketama?

Iako smo prije u pravilu dobivali više nego što ankete pokazuju, one su bitne i dio su procjene vašeg političkog statusa. Ankete upućuju na reakciju biračkog tijela na vaše poruke, koliko se građani s njima mogu identificirati i prepoznati ih kao važne za svoju budućnost. Zadnje ankete pokazuju da naše poruke nisu doprle do potencijalnih birača. Nismo dobili zamah kakav smo očekivali, pogotovo u kontekstu katastrofalnog rada Kukuriku vlade.

:: Što mislite zašto poruke nisu došle do birača, je li problem u porukama ili?

Mislim da moramo puno jače artikulirati rješenja problema koji opterećuju građane. To su prije svega gospodarski problemi. Dakle, biti jasan i precizan što ćete učiniti kad dođete za kormilo države. S kojim ljudima i programima ćemo provesti mjere koje će jačati gospodarstvo, reformirati javnu upravu, zdravstvo, razvijati obrazovanje, što ćemo učiniti u cilju popravljanja demografske slike Hrvatske. Pritom ne smijete biti neiskreni. Iskrenost je tradicionalna vrijednost, a mi smo stranka koja poštuje tradicionalne vrijednosti. Iskreno reći i priznati sami sebi: ne možemo živjeti na dosadašnji način, ne možemo živjeti iznad svojih mogućnosti. Tu ne smije biti prostora demagogiji i populizmu.

:: Ali da biste to rekli, onda morate reći gdje ćete rezati, kome uzeti, kome dati otkaz, a to u oporbi nitko ne želi reći jer to ne donosi glasove. Nitko ne plješće otkazima.

Slažem se, ali građani nisu naivni. Treba težiti socijalnom konsenzusu. No izdvajanje za gospodarstvo i investicije su prioritet. Bez njih nema oporavka, a bez oporavka će biti gotovo nemoguće govoriti o pravima.Dakle, ne možemo dati sve svima, ali ćemo to činiti u skladu sa socijalnim konsenzusom u duhu solidarnosti. Moramo se uskladiti s mogućnostima. Citirat ću biskupa Angela Bagnaska koji je na prošli Badnjak rekao: „Populizmi i demagogije su štetni. Ponavljanje riječi s efektom je nepošteno. Tako se vara narod, posebno siromašne ljude koji pate i plaše se sutrašnjice.“

:: Treba li Kukuriku vlada otići prije kraja mandata, HDZ je najavljivao da će inzistirati na prijevremenim izborima?

Vlada ima dva rješenja – ili će početi raditi ono zbog čega je izabrana ili raspisati nove izbore. HDZ će izvanredne izbore tražiti jer se po ocjeni i opće i stručne javnosti Vlada ne može nositi s problemima koji opterećuju Hrvatsku. Vlada je potrošila svoj kredibilitet. Predložili smo da prijevremeni izbori budu zajedno s izborima za Europarlament.

:: Dakle, u svibnju. Ali HDZ nema većinu u Saboru da sruši aktualnu vlast, a oni teško da će sami otići?

Nemamo većinu, ali koristit ćemo sve institucionalne načine političke borbe. Naši saborski zastupnici mogu tražiti izglasavanje nepovjerenja Vladi. Milanović mora promijeniti politiku vođenja ove države, a kako on to očigledno ne može, neka raspiše nove izbore.

>>Drago Prgomet skratio godišnji da bi spasio dijete

>>Milanović i Karamarko: Kakvi su i što im nedostaje