Nije bilo zainteresiranih, a i oni koji su isprva to bili, uglavnom ugovore s MUP-om nisu željeli produljiti. Takva je trenutačno situacija s hotelijerima koji su nakon lanjskog ožujka primili izbjeglice iz Ukrajine u sklopu tzv. kolektivnog smještaja.
Uvjet je bio puni pansion
Podsjetimo, Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je prije otprilike pola godine natječaje za smještaj raseljenog stanovništva u hotelima, kampovima i nehotelskom smještaju, odnosno apartmanima i kućama za odmor. Osječko-baranjska županija bila je prva u kojoj se tražila takva vrsta boravka, i to za 2080 ljudi u trajanju od godine dana, a novac predviđen za ugostitelje bio je 50-ak eura po osobi dnevno. Puni pansion, odnosno doručak, ručak i večera bio je uvjet, a hoteli, kampovi, kuće za odmor i apartmani tražili su se tada i u Zagrebačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj te Brodsko-posavskoj županiji, u koje se trebalo doseliti još ukupno 2314 Ukrajinaca. Da natječaji nisu prolazili najbolje svjedoči i nedavni primjer iz Đurđevca, gdje je zabrinutih 70 stanovnika iz ratom pogođene Ukrajine u hotelu Picok zatražilo intervenciju MUP-a, nakon što su saznali da će se možda morati preseliti u Koprivnicu. Situacija je na papiru jednostavna, Picok se nije javio na natječaj MUP-a, smještaj izbjeglicama ponudio je 30 kilometara udaljeni hotel Podravinu. U stvarnom životu, međutim, jednostavno ništa nije jer su Ukrajinci u Đurđevcu već zaposleni i djeca im ondje idu u školu. U MUP-u umiruju da nitko neće morati nikamo, kažu da namjeravaju ukrajinske izbjeglice integrirati kroz privatni smještaj. Koliko ih je smješteno u stanovima koje, podsjetimo, država sufinancira u iznosu do 3600 kuna mjesečno za stanarinu i režije, a koliko ih, od prvotno planiranih, živi u kolektivnom smještaju i gdje, pitali smo MUP.
- Prihvat raseljenih osoba iz Ukrajine organiziran je kroz privatni smještaj na tri lokacije u Hrvatskoj; u Međimurskoj, Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji - objasnili su nam u MUP-u gdje su punktovi za inicijalni dolazak izbjeglica pa dodali da je kolektivni smještaj trenutačno organiziran na 57 lokacija. Županije u kojima su Ukrajinci u hotelima, ali i kampovima, apartmanima i kućama za odmor jesu Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Karlovačka, Ličko-senjska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Zagrebačka županija te, naravno, Grad Zagreb. Puno ih je manje nego što je to prvotno planirano. Vratimo se sekundu na natječaje raspisane za samo četiri od navedenih 13 županija, u kojima se hotelski smještaj tražio za 4394 osobe. Samo 1542 ih danas "žive kolektivno", kažu u MUP-u, pa dodaju da u stanovima i kućama u najmu, točnije u pojedinačnom smještaju, trenutačno stanuju 2852 izbjeglice.
Ugovori o najmu
Pitali smo i koliki je trošak.
- Za osobe u pojedinačnom smještaju od travnja 2022., kada je počela isplata vlasnicima stambenih jedinica, do 12. siječnja 2023. iznosi 1,904.648 eura, dok trošak zbrinjavanja u kolektivnom smještaju na dan 12. siječnja 2023. iznosi 13,790.571 euro, odnosno dosad je izdvojeno ukupno nešto manje od 120 milijuna donedavnih kuna - objašnjavaju nam u MUP-u. Kažu i da se temeljem Odluke o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju, ugovori o najmu sklapaju na rok od šest mjeseci s mogućnošću produljenja najviše do godine dana.
VIDEO Djevojka se odlučila preseliti u kombi: 'Imam čak i garažu!'