U Hrvatskoj 150.000 bespravnih objekata

Svi vlasnici bespravno sagrađenih kuća imat će do 31. prosinca 2012. priliku zatražiti legalizaciju u novoj  Vladinoj akciji za rješavanje pitanja divlje gradnje. Ako zakon bude donesen u jesen, imat će malo više od godinu dana da zatraže papire. Predviđa to nacrt prijedloga zakona o postupanju s nezakonitim zgradama koji bi Vlada trebala prihvatiti idućeg tjedna, tako da zakon može biti donesen prije raspuštanja ovog saziva Sabora. Novu vlast dočekat će tako provedba zakona koji ima ambiciju riješiti bespravnu gradnju u jednom dahu.

U Hrvatskoj sigurno ima više od 150.000 bespravnih gradnji, procjenjuje Ninoslav Dusper, predsjednik Udruge hrvatskih urbanista koji je, uz ostale stručnjake, geodete, arhitekte, sudjelovao u nastanku nacrta zakona koji će idućeg tjedna biti “popeglan”. Dva su ključna problema koje valja riješiti kako bi plan, potekao od poslodavaca, uspio. Prvo, financijski je legalizacija prevelik zalogaj za većinu vlasnika kuća jer se iznosi penju i iznad 100.000 kuna, pa i više. Stoga ministar Branko Bačić traži rješenje u dogovoru s bankarima.

Država kao jamac

U Privrednoj banci, RBA, u Splitskoj i drugim bankama razmatraju tu mogućnost, a Ivan Miloloža iz Hrvatske udruge poslodavaca najavljivao je da bi država u tim kreditnim linijama trebala biti jamac te da bi krediti mogli biti i na rok do 20 godina. I sad je, a i po novom će zakonu biti moguće platiti sve dažbine obročno, ali samo na rok do tri godine, što je očito mnogima bilo nemoguće. “Kako da platim 130.000 kuna kad s plaćom od 7300 kuna hranim troje djece, a žena je nezaposlena”, napisao nam je vlasnik ilegalne kuće u Remetincu. Njegova je kuća visoka prizemnica od 110 kvadrata. “Toliki iznos ne mogu platiti ni ako bude na kredit, vlast to mora smanjivati”, kaže vlasnik koji se u Zagreb doselio sredinom devedesetih. Kolike će biti naknade za zadržavanje u prostoru odlučit će Vlada nakon što zakon bude donesen, a o visini komunalnih doprinosa odlučuju lokalne vlasti. Ovih dana požalili su se stanovnici Dicma, primjerice, kako je komunalni doprinos u mjestu u nekoliko godina narastao sa 8 na 40 kuna po kvadratu! Jesu li lokalne vlasti prevelikih apetita ili je komunalno uređenje zaista tako skupo pitanje je o kojem bi se u javnosti očito trebalo raspraviti.

Druga je velika kočnica ozakonjenju divlje gradnje u tome što postoje cijela divlja naselja, urbanisti bi rekli “nakupine”, u kojima se život ne može normalno odvijati. Za naselja poput Vira, Rogoznice, Kozari boka, Marčane u Istri ili naselja Katarine Kotromanić u Slavonskom Brodu neće biti moguće naći rješenje bez urbanističke intervencije, kaže Dusper. Zato će Udruga urbanista predložiti dopunu propisa. 


– U naseljima u kojima je bespravna gradnja dominantna u većem prostoru, predložit ćemo urbanističke poteze koji će im osigurati standard što ga se država ne može odreći – kaže Dusper. Naime, u dijelove tih naselja ne mogu ući interventna vozila, a država ne može legalizirati takva naselja. Kako se može razumjeti, zapravo bi u tim naseljima trebalo probiti neku vrstu koridora za vozila te za komunalnu infrastrukturu. U nekim naseljima u Dalmaciji, primjerice u divljim naseljima, ima tako strmih cesta da po njima ne mogu voziti komunalna vozila, ne može se tako odvoziti smeće... Očito je da u takvim naseljima brzog rješenja neće biti ni poslije ovog zakona. Ipak, on će mnogim drugim vlasnicima ilegalnih kuća znatno olakšati život. Primjerice, tko podnese zahtjev za legalizaciju, odmah će moći tražiti priključak na vodu i struju, a onima kojima nad glavom visi rješenje o rušenju provedba će biti zaustavljena. Zakon o postupanju s nezakonitim zgradama odnosit će se samo na zgrade sagrađene do 2009. godine, do aerofotogrametrijskog snimanja Hrvatske. Napokon bismo mogli doznati i točan broj ilegalnih građevina jer zakon će obvezati sve jedinice lokalne samouprave i grad Zagreb da u roku od tri mjeseca naprave popis svih nezakonitih zgrada. Hoće li to i uspjeti, jer u Zagrebu divlje gradnje ima i u Botincu, u Remetincu, Retkovcu, a slično je i na moru...

Susjedima pravo prigovora

Da bi neka kuća bila legalizirana, određivat će se je li u skladu s prostornim planom, ima li pristup s prometne površine, može li se priključiti na vodovod i električnu mrežu te imati odvod. Pravo prigovora imat će susjedi, ali u kratkom roku, tako da neće biti odugovlačenja. Uza zakon o postupanju s nezakonitim zgradama, bit će velikih promjena i u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Cilj je olakšati gradnju, jako ubrzati donošenje prostornih i urbanističkih planova skraćivanjem rokova, praktičnim ukidanjem detaljnih planova koji sad koče investicije. Više neće biti nužno, primjerice, platiti komunalni i vodni doprinos prije izdavanja dozvole, nego dozvola mora biti izdana u roku od 60 dana.

>>Pogledajte što treba za legalizaciju i kada neće biti moguća