U Hrvatskoj je 2013. godine bila ekstremno topla uz iznadprosječnu količinu oborina, a u Zagrebu smo "preživjeli" dvanaestu najtopliju godinu od početka mjerenja 1862. godine. što upućuje na to da temperatura zraka u Hrvatskoj prati trend globalnog zatopljenja.
Tako bi se ukratko mogla sažeti DHMZ-ova ocjena 2013. godine u klimatskom smislu. Meteorolozi kažu da je srednja godišnja temperatura zraka 2013. godine bila viša od višegodišnjeg prosjeka (1961.- 1990.), a odstupanja se nalaze od 0,7 stupnjeva Celzijevih u Kninu pa do 1,6 stupnjeva u Gospiću.
"Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za 2013. godinu opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo, izuzevši šire područje Varaždina i dio središnje Hrvatske koji su svrstani u kategoriju vrlo toplo", pišu iz DHMZ-a.
Podaci pokazuju i da je u većini države 2013. godine bilo više oborina od višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990), a iznimke su Slavonski Brod i Lastovo gdje je "padalo" manje od prosjeka. Na Lastovu je bilo 93 posto od višegodišnjeg prosjeka, dok je u Rijeci taj postotak narastao na 135 posto.
"U kategoriji vrlo kišno nalazi se dio sjeverozapadne i središnje Hrvatske, zatim dio sjevernog i srednjeg Jadrana s pripadnim zaleđem te šire područje Dubrovnika, dok je ekstremno kišno bio na širem području Rijeke. Dio središnje Hrvatske te dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana s pripadnim zaleđem nalazi se u kategoriji kišno. Preostali dio Hrvatske svrstan je u kategoriju normalno", pišu iz DHMZ-a.
Gledajući podatke s postaje na Griču u Zagrebu, 2013. godina je bila 12 najtoplija od 1862. godine. Srednja godišnja temperatura za taj opservatorij u 2013. godini bila je 12,9 stupnjeva Celzijevih. "Navedeno upućuje na činjenicu da temperatura zraka u Hrvatskoj i dalje prati trend globalnog zatopljenja s izvjesnim međugodišnjim kolebanjima", zaključuju iz DHMZ-a.
>>Ekstremno vrijeme bit će sve češće. Ovo je globalno zatopljenje 'u akciji'