'U Hrvatskoj je minimalan broj terorista povezanih s Gülenom, no budite oprezni'

U razgovoru za Večernji list turski veleposlanik u Hrvatskoj, Mustafa Babür Hızlan, govorio je kako je nacionalni interes Turske stabilnost BiH i prosperitet u jugoistočnoj Europi. Unatoč kupnji sustava protuzračne obrane ruskog sistema S-400, što je naljutilo NATO i SAD, veleposlanik Hızlan smatra kako je Turska uvijek bila pouzdana članica NATO-a i nastavit će tako biti.

Prošle su tri godine od pokušaja državnog udara u Turskoj. Kakva je situacija u Turskoj danas?

Svi dokazi prikupljeni tijekom istraga i suđenja jasno su pokazali da je pokušaj državnog udara orkestrirala teroristička organizacija FETÖ po direktivama Fethullaha Gülena. Međutim, zločini počinjeni u noći 15. srpnja bili su samo vrh ledenog brijega. Prikupljeno je bezbroj krucijalnih dokaza o njihovim obavještajnim aktivnostima, financijskom kriminalu poput pranja novca i drugim kriminalnim djelima. Sada možemo reći da je okosnica organizacije u Turskoj uništena. Izvanredno stanje ukinuto je prije godinu dana i život se vratio u normalu. Ipak, stalno smo na oprezu, naša borba s terorističkom organizacijom se nastavlja i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini.

Međunarodna zajednica kritizira Tursku zbog kršenja ljudskih prava, zatvaranja novinara, aktivista i političkih protivnika pod krinkom borbe protiv terorizma. Kako to komentirate?

U Turskoj ničija osnovna prava i slobode nisu ograničena, osim terorista. Nakon pokušaja državnog udara, morali smo poduzeti potrebne i proporcionalne mjere protiv prijetnji usmjerenih na naš ustavni poredak, istodobno se pridržavajući naših međunarodnih obveza. Istrage protiv onih za koje se tvrdi da su “novinari u zatvoru” ne provode se zbog njihova novinarskog posla. Većina optužnica utemeljena je na njihovim djelima vezanim uz potporu i povezanost s terorističkim organizacijama.

Mediji u Bosni i Hercegovini pisali su da je predsjednik Erdoğan, tijekom posjeta Sarajevu, zatražio izručenje pristaša Fethullaha Gülena, kojeg Turska smatra odgovornim za pokušaj državnog udara u Turskoj. Je li vlada u BiH pristala izručiti Gülenove pristaše i koliko ih ima u Bosni i Hercegovini?

Teroristička organizacija FETÖ prisutna je u oko 160 zemalja. Njihov je način rada isti u cijelom svijetu. Predstavljaju se kao benigni pokreti obrazovanja. Ali, to je samo krinka. Budući da im je cilj prodrijeti u državne strukture i povećati svoj globalni ekonomski i politički utjecaj, oni su izravna prijetnja sigurnosti za bilo koju zemlju u kojoj djeluju. Dakle, ovo pitanje je visoko na našem dnevnom redu sa svim našim partnerima.

Koliko ste vi upućeni, ima li pristalica Fethullaha Gülena u Hrvatskoj, i ako ima, je li i Turska zatražila njihovo izručenje?

Prije svega, još jednom želim zahvaliti Hrvatskoj na podršci Turskoj i turskom narodu nakon pokušaja puča. Prisutnost terorističke organizacije FETÖ u Hrvatskoj uvijek je bila minimalna. Međutim, uvijek očekujemo od svojih kolega da budu na oprezu zbog mogućih aktivnosti ove terorističke organizacije.

EU je Turskoj uveo sankcije zbog bušenja koje Turska provodi na istočnom Sredozemlju, kakav će biti odgovor Turske? Hoće li, kao odgovor na sankcije, pustiti migrante prema Europi?

Zaključci Vijeća za vanjske poslove EU pokazuju koliko EU ima predrasuda i koliko je pristran u vezi s problemom Cipra. Oni potpuno zanemaruju postojanje ciparskih Turaka, jednog od dva konstitutivna naroda na otoku. Sklonost EU da donosi odluke protiv Turske, umjesto da iskoristi priliku i potakne dvije strane da djeluju zajedničkim naporima na Otoku s obzirom na resurse ugljikovodika neefikasno je, nerealno i nekonstruktivno ponašanje.

To ni na koji način neće utjecati na odlučnost Turske da nastavi svoje zakonite i legalne ugljikovodične aktivnosti na istočnom Sredozemlju. Kao što smo u prošlosti već više puta isticali, naše ugljikovodične aktivnosti na istočnom Sredozemlju imaju dvije dimenzije: zaštitu naših nacionalnih prava u našem kontinentalnom pojasu i zaštitu jednakih prava ciparskih Turaka nad resursima ugljikovodika na Otoku.

Bez obzira na to, Turska će nastaviti svoje aktivnosti bušenja u svom kontinentalnom pojasu registriranom pri UN-u 2004. godine. Turska Republika Sjeverni Cipar, s druge strane, predložila je stvaranje mehanizma suradnje između ciparskih Turaka i Grka, vezano uz resurse ugljikovodika nad kojima imaju jednaka prava. Prijedlog predviđa suradnju, uključujući podjelu prihoda, i omogućava objema stranama benefit od resursa ugljikovodika istovremeno. Ako se to prihvati, resursi ugljikovodika u istočnom Sredozemlju mogu pridonijeti izgradnji povjerenja, a ne eskalaciji sukoba. Nakon nesretne odluke EU, Turska je, osim svoja tri broda koja se već nalaze u regiji, odlučila poslati još jedan, četvrti brod za nastavak svojih aktivnosti u vezi s ugljikovodicima.

Zašto se Turska, usprkos otporu Donalda Trumpa i prijetnji sankcijama, ipak odlučila kupiti ruski obrambeni sustav, S-400? Očekuje li Turska sankcije od SAD-a i NATO-a, s obzirom na činjenicu da je članica NATO-a? 

Turska je uvijek bila pouzdana članica NATO-a i nastavit će to biti. Kao što je generalni tajnik NATO-a u više navrata naglasio, nabava S-400 suverena je odluka zemlje članice. Zapravo, ovo nije prvi put da je država članica NATO-a nabavila ruski sustav protuzračne obrane. Ruski sistem S-300 trenutačno koriste druge zemlje članice NATO-a.

Turska treba sustav protuzračne obrane. Pokušavamo ga kupiti od naših saveznika već više od desetljeća. Konačno, Rusija je dala najbolju ponudu u pogledu cijena, transfera tehnologije i garancija isporuke.

Turska je pokazivala transparentnost od samog početka procesa. Predložili smo formiranje radne skupine sa sudjelovanjem NATO-a po tom pitanju, ali to je ostalo bez odgovora. Jednostrana odluka o uklanjanju Turske iz programa F35 u suprotnosti je s duhom saveza i nema legitimno opravdanje. Pozivamo Sjedinjene Države da isprave ovu pogrešku koja će nanijeti nepopravljivu štetu našim strateškim odnosima.

Čini nam se da Turska nikad nije bila u gorim odnosima sa Sjedinjenim Državama, zašto je to tako?

Turska i SAD su dugogodišnji saveznici, naše je partnerstvo testirano tijekom tog vremena. Desetljećima povremene razlike u stavovima i mišljenjima nisu utjecale na naše cjelokupne odnose.

Tko je kriv za drastični pad turske valute, lire?

Prošle smo godine svjedočili naglom povećanju vrijednosti nekih stranih valuta, ali tursko gospodarstvo pokazalo se fleksibilno. Izvoz i zarada od turizma rastu, čime se ruše prijašnji rekordi. Najveća infrastrukturna ulaganja u Europi su u Turskoj. Nedavno je jedna od najvećih zračnih luka u Europi počela raditi u Istanbulu.

Vraća li se turizam u Tursku nakon što je drastično opao zbog terorističkih napada? Ako je tako, je li to razlog pada turističke sezone u Hrvatskoj ove godine, prema svim pokazateljima?

Mislim da broj turista koji posjećuju Tursku i Hrvatsku nije igra u kojoj jedna strana pobjeđuje nauštrb druge. Prema UN-ovoj međunarodnoj turističkoj organizaciji, oko 1,5 milijardi turista posjetit će druge zemlje u 2019. godini. To je više nego dovoljno za obje, Tursku i Hrvatsku! Od prošle godine, brojke u turističkom sektoru pokazuju snažan oporavak u Turskoj. U 2018. godini broj turista koji je posjetio Tursku porastao je za 21,84% u odnosu na prošlu godinu i dostigao gotovo 40 milijuna. Ustvari, tek smo dostigli brojke iz 2014. godine. Prihodi od turizma također su porasli za 12%. Ovogodišnji pokazatelji za ovu godinu su do sada obećavajući.

Kako komentirate činjenicu da je Stranka pravde i razvoja, predvođena predsjednikom Erdoğanom, izgubila velike gradove poput Ankare, Izmira i na kraju Istanbula?

To je priroda demokracije; nekad jedna stranka pobijedi, drugi put druga. Izbori su provedeni u demokratskoj i transparentnoj atmosferi. I volja birača odrazila se u rezultatima. To je najvažnije. Na izborima nema gubitničke strane. A jedini pobjednik je demokracija.

Jeste li zadovoljni političkom, gospodarskom i kulturnom suradnjom između Turske i Hrvatske?

Politički odnosi trenutačno su na izvrsnoj razini. Ugostili smo NJ. E. predsjednicu Grabar-Kitarović u Turskoj tri puta u posljednje dvije godine. Također smo imali zadovoljstvo ugostiti i ministra unutarnjih poslova NJ.E. Božinovića u Turskoj dva puta ove godine. U lipnju je Odbor za vanjske poslove Turske velike nacionalne skupštine posjetio Hrvatsku. I nedavno je naš ministar unutarnjih poslova NJ.E. Soylu posjetio Hrvatsku.

Što se tiče gospodarstva, obujam bilateralne trgovine dosegao je rekordnu razinu od gotovo 600 milijuna USD u 2018. Međutim, i dalje imamo veliki potencijal, a naši predsjednici postavili su kratkoročni cilj postići milijardu USD. Štoviše, u porastu su i turska ulaganja u Hrvatsku. Također očekujemo da će hrvatski “business” bolje iskoristiti mogućnosti koje tursko tržište pruža.

Turski kulturni centar Yunus Emre u Zagrebu, zajedno sa svojim hrvatskim partnerima, realizira različite kulturne aktivnosti tijekom cijele godine. Zadovoljni smo interesom hrvatske javnosti za ove aktivnosti. Također vjerujemo da je program suradnje u području kulture i umjetnosti za 2019. – 2021. potpisan tijekom posjeta Nj.E. predsjednice Grabar-Kitarović, dobra osnova za daljnju suradnju na ovom polju.

Kako vam se sviđa život u Zagrebu i kako provodite slobodno vrijeme?

Hrvatska je lijepa zemlja. Kulturna baština i priroda dobro su zaštićeni. Slobodno vrijeme provodim s obitelji ne samo u Zagrebu nego i putujući po Hrvatskoj. Posjetio sam mnoga mjesta u vašoj zemlji od Kopačkog rita do Velebita i Krke i od Iloka do Poreča i Dubrovnika. Također se trudimo pratiti bogat kulturni život u Zagrebu, koncerte, izložbe i druga događanja.

Strahuje li Turska od mogućeg izbijanja sukoba između Irana i Sjedinjenih Država?

Naše istočno susjedstvo već je u delikatnoj situaciji. Ne želimo novi sukob koji će rezultirati daljnjom nestabilnošću u regiji. Mogući sukob nanio bi štetu svim strankama i narodima u regiji.

Kakvo je stajalište Turske o povlačenju SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom i uvođenju dodatnih sankcija toj zemlji?

Turska dijeli stajalište EU u vezi s nuklearnim sporazumom s Iranom. Smatramo da je odluka Sjedinjenih Država o povlačenju iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja (JCPoA) nesretan korak. JCPoA se treba sačuvati i sve strane u Planu trebaju ispuniti svoje obveze. Dijalog i angažman trebali bi biti temeljni pristup Iranu. Jednostrane sankcije štete iranskom narodu i ne donose željene rezultate. Osim toga, sankcioniranje stranih zemalja i entiteta koji trguju s Iranom ili uvoze naftu iz Irana negativno utječe na regionalni mir i stabilnost.

Odnosi između Turske, Egipta i Saudijske Arabije su vrlo loši, zašto? Je li uzrok tome potpora Turske Kataru ili nešto drugo?

Zaljevski spor smatramo prilično umjetnim. Embargo, sankcije i ograničenja koja su Kataru uvedena u lipnju 2017. trebaju se odmah ukinuti i spor se treba riješiti dijalogom.

Što se tiče Egipta, održavamo kontakte. Odvojeno od političkih odnosa, bilateralni odnosi nastavljaju se neometano u svim ostalim segmentima. Egipat je naš najveći trgovinski partner u Africi. Obim bilateralne trgovine premašio je 5 milijardi dolara u 2018. godini, što je najviši doseg. Uz to, naša ulaganja u ovu zemlju iznose otprilike dvije milijarde dolara.

Turska je zaprijetila vojnom intervencijom u Libiji, zašto?

Ne znam izvor ove informacije. General Hafter, osoba koja stoji iza svih nedavnih sukoba u Libiji, prijetio je napadom na turske interese. Ubrzo nakon toga, Hafterova ilegalna milicija zatočila je šest turskih državljana. Turske vlasti upravo su odgovorile na ove prijetnje rekavši da će milicija postati “legitimna meta” ako turski državljani ne budu pušteni.

U Libiji je nužno vratiti se na politički proces koji vodi UN, uz posredovanje specijalnog predstavnika glavnog tajnika UN-a Ghassana Salaméa. Trajni mir i stabilnost mogu se postići samo političkim rješenjem pod vodstvom Libije s uključivanjem dijaloga.

Bojite li se mogućeg sukoba između Turske i Grčke ili Egipta zbog eksploatacije plina i nafte, s obzirom na to da Turska razmatra razmještanje ruskog raketnog sustava duž svoje južne obale u cilju zaštite ratnih brodova koji štite brodove koji traže naftu i izvore plina?

S-400 sistem koji smo kupili od Rusije je “sustav protuzračne obrane srednjeg i dugog dometa”. Mislim da Grčka ili Egipat neće napasti Tursku. Uvijek se zalažemo za rješavanje problema dijalogom.