Svaka treća kuna u Hrvatskoj (110 od 330 milijardi kuna) stvara se u Zagrebu, stoji u najnovijem izračunu hrvatskog BDP-a po županijama. Druga je po ekonomskoj snazi Primorsko-goranska županija, a koliko je naša ekonomija “zagrebocentrična”, vidi se po tome da je druga na listi od 21 županije tri i pol puta slabija od Zagreba i godišnje ostvari 29 milijardi kuna, odnosno 8,8 posto hrvatskog BDP-a.
Na trećem je mjestu Splitsko-dalmatinska sa 26,9 milijardi kuna izraženo u tekućim cijenama. Zbog ekonomske dominacije Zagreba dvije trećine nacionalnog proizvoda stvaraju se u kontinentalnoj Hrvatskoj, a jedna trećina u jadranskoj.
Sjeverozapad pao
Hrvatski je BDP po glavi stanovnika 2012. godine bio 10.297 eura, što predstavlja 61 posto europskog prosjeka i samo je grad Zagreb sa 18.506 eura bio iznad prosjeka država članica EU. U domaćim je relacijama najsiromašnija Brodsko-posavska županija u kojoj se stvara samo 2 posto državnog bogatstva, a BDP po stanovniku tri je puta lošiji nego u Zagrebu.
Višegodišnji pad BDP-a usporio je razvoj svih županija, no usporedba sa stanjem iz 2000. godine pokazuje da je Zagreb lakše išao kroz recesiju pa je njegov udio u hrvatskom BDP-u porastao sa 29,5 posto koliko je bio 2000. godine na 33,4 posto 2012. godine. Svoj je udio znatno podigla i Sisačko-moslavačka županija, sa 3,1 na 3,9 posto, kao i Zadarska sa 2,7 na 3,2 posto. Slavonske su županije također neznatno popravile svoj udio u odnosu na početak stoljeća, i to, čini se, nauštrb sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Tako je Varaždinska županija pala sa 3,8 posto na 3,3 posto, Krapinsko-zagorska sa 2,4 na 1,9 posto, Koprivničko-križevačka sa 3,2 na 2,4 posto, a Bjelovarska sa 2,2 na 1,8 posto.
Međimurci zadržali udio
Međimurci su, jednako kao i Primorska-goranska županija, zadržali svoj udio.
I u Zagrebu je 2012. godine, za koju su objavljeni posljednji podaci, došlo do laganog pada BDP-a per capita, ali ta će se godina pamtiti i po tome što je prva u kojoj je Primorsko-goranska županija sa 13.110 eura po glavi stanovnika dospjela na drugo mjesto time što je prestigla Istarsku županiju koja je 2012. pala na 12.677 eura, a 2011. su imali 13.179 eura.
>>Prvi put od početka krize pao udio loših kredita, sad je 16,4 posto
>>MMF: Hrvatskoj najlošije ide zadržavanje talenata u zemlji
"Svaka treća kuna u Hrvatskoj (110 od 330 milijardi kuna) stvara se u Zagrebu". Medjutim, kada bi se napravila disperzija slijedecih tvrtki po hrvatskim gradovima, situacija bi izgledala bitno drugacija: Croatia airlines, Croatia osiguranje, FINA, Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Hrvatska lutrija, Hrvatska pošta, Hrvatska poštanka banka, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, Hrvatske šume, Hrvatske vode, HŽ, INA- industrija nafte, JANAF, Narodne novine, Odašiljači i veze, Plinacro. Zatim ministarstva, Ambasade. Onda Konzum,Hrvatski telekom, Zagrebačka banka, Privredna banka i ostale banke, Agrokor, Atlantic Grupa i.t.d. Tada bi BDP porastao i u ostatku Hrvatske pa se mi, van metropole, ne bi osjecali manje vrijednima. Doduse, u tom slucaju bi se BDP u ZG nesto smanjio. A metropola bi to, valjda, nekako podnijela.