U Hrvatskoj od depresije boluje 400.000 ljudi, stručnjaci ističu: 'Bolest je izlječiva'

Prema nedavnom istraživanju koje je provelo Hrvatsko psihijatrijsko društvo, zbog pandemije COVID-19, uočen je značajan porast odlazaka liječnicima obiteljske medicine, kao i porast intenziteta anksioznosti, depresivnosti, stresa i nesanice u drugom valu epidemije, u odnosu na prvi val. Zbog porast broja oboljelih od ovog psihičkog poremećaja i porasta suicida, pokrenuta je nacionalna kampanja ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE Hrvatskog psihijatrijskog društva i Udruge za prevenciju depresije i suicida Životna linija.

U kampanji sudjeluju hrvatski eminentni stručnjaci, koji su analizirali podatke recentnog istraživanja na online panelu. Sudionici panela su: prof. dr. sc. Alma Mihaljević Peleš, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBCa Zagreb, izv. prof. dr. sc. Martina Rojnić Kuzman, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan" u Jankomiru, doc. dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče te Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.

Kako je istaknuto na panelu, u Hrvatskoj svake godine između 600 i 700 ljudi počini suicid, što je velika i alarmantna brojka. Istodobno, stručnjaci su naglasili da je depresija izlječiva bolest, ali ju je ključno na vrijeme prepoznati te što prije započeti s liječenjem.

Depresija, osim lošeg raspoloženja i umora, podrazumijeva i radnu i socijalnu disfunkcionalnost te je riječ o bolesti koja neće proći sama od sebe, zbog čega zahtijeva profesionalni pristup i liječenje. Anksioznost je prvi znak da nešto nije u redu i ona je predvorje depresije – istaknula je tijekom panela prof. dr. sc. Alma Mihaljević Peleš. Doc. dr. sc. Petrana Brečić ističe kako je u praksi, nažalost, nemoguće predvidjeti koje slike depresije će završiti suicidom.

– Kada bismo to mogli predvidjeti, stopa suicida bi bila znatno niža. U prosjeku deset do petnaest posto ljudi s depresijom skonča svoj život počinjenjem suicida, dok se istodobno smatra da čak osamdeset posto oboljelih od depresije ima suicidalne misli – rekla je doc. dr. sc. Brečić dodajući da nitko nije imun na depresiju te da je pogrešno vjerovati kako netko tko ima naizgled "sretan život“ i ne može biti depresivan, s obzirom na to da je riječ o bolesti koja pogađa sve slojeve društva i ljude svih životnih dobi.

Iskustva iz prve ruke iznio je i Tin Pongrac, čija udruga pomaže ljudima koji se bore s depresijom, kao i njihovim obiteljima, a rade i na prevenciji suicida. S obzirom na značajno povećan broj pacijenata koji se bore s depresijom, a kako bi se izbjegle najteže i najtragičnije posljedice, Pongrac ističe značaj osnivanja Nacionalnog centra za prevenciju suicida u Hrvatskoj.

Prof. dr. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan” u Jankomiru kaže da se u slučaju depresije radi o globalnom problemu, koji u Europi pogađa čak 44 milijuna ljudi.

– Ključno je znati da su anksioznost i depresija bolesti koje se mogu liječiti. Ako se ljudi obrate na vrijeme, i ako liječenje traje dovoljno dugo, učinkovitost je velika. Jednako tako, depresije se povezuju i s drugim kroničnim bolestima, poput koronarnih bolesti, dijabetesa, karcinoma, epilepsije... Kod ljudi s tim bolestima anksiozni i depresivni poremećaji se javljaju znatno više nego u ostatku populacije - rekao je prof. dr. sc. Filipčić.

O najnovijem istraživanju Hrvatskog psihijatrijskog društva govorila je izv. prof. dr. sc. Martina Rojnić Kuzman istaknuvši da su rezultati istraživanja pokazali pad socijalne podrške ljudima sa psihičkim problemima, kao i pad podrške obitelji te otpornosti organizma. Veliki problem je i stigmatizacija.

- Upravo je stigma jedan od ključnih faktora kod liječenja. Ljudi sa psihičkim bolestima žive u prosjeku dvadeset godina kraće od ostatka populacije, a to je velikim dijelom posljedica stigmatizacije – zaključila je izv. prof. dr. sc. Rojnić Kuzman.

Za više informacija o ovoj temi pogledajte panel na poveznici.