U Hrvatskoj radi 1,566 milijuna ljudi

Dok se Vlada i opozicija prepucavaju koliko imamo nezaposlenih i zaposlenih u državi, zanimljiv pogled na tu temu daju najnoviji podaci Eurostata, a odnose se na 2014. godinu. Prema njima, Hrvatska zapravo ima 1,566 milijuna zaposlenih, što je za 140 tisuća osoba više i od posljednjeg ohrabrujućeg podatka s kojim je izašao ministar rada Mirando Mrsić, a on se odnosi na broj radnika prijavljenih na mirovinsko osiguranje potkraj travnja.

Dakle, po Mrsićevim podacima, Hrvatska je krajem travnja imala 1,42 milijuna zaposlenih, a u ožujku zabilježen je prvi rast broja osiguranika u mandatu ove vlade. U prvom redu, učinak je to sezonskog zapošljavanja u turizmu, no Europska je unija u ovotjednim prognozama naglasila kako i oni vjeruju da će se u ovoj godini dogoditi lagani oporavak na tržištu rada. No sve je to daleko od stanja koje smo imali 2008., kada se naveliko počeo pripremati teren za uvoz radne snage iz inozemstva. Od tada su globalna financijska kriza i domaće neracionalnosti prebrisale 200.000 radnih mjesta, a konstantno smanjenje broja formalno zaposlenih osoba trajalo je punih sedam godina. Hrvatska će te gubitke nadoknađivati godinama. Da zbrka bude još veća, hrvatski DZS tvrdi da imamo samo 1,3 milijuna zaposlenih.

Međunarodna metodologija, na koju se poziva Eurostat u svojim podacima za 2014., među zaposlene uključuje i ljude koji nisu u formalnom radnom odnosu, ali ostvaruju neke prihode, bilo kroz honorarni ili rad na crno. Hrvatska je prema istoj metodi lani imala u prosjeku 327.000 nezaposlenih i čak 750.000 neaktivnih u dobi od 20 do 64 godine. Vojsku neaktivnih ljudi koji nisu ni radili ni tražili posao čini 29% stanovništva u radno aktivnoj dobi od 20 do 64 godine života!

Iva Tomić, istraživačica tržišta rada na Ekonomskom institutu, podsjeća da Hrvatska ima četvrtu najveću stopu neaktivnosti stanovništva u toj dobi, nakon Italije, Malte i Rumunjske. Međutim, isto to istraživanje pokazuje da su pojedinačno umirovljenici najveća skupina unutar neaktivnog stanovništva (40%). Za međunarodnu statistiku, čak 300 tisuća hrvatskih umirovljenika mlađih od 65 godina sastavni su dio radnog kontingenta, bez obzira na to što su u mirovini. Slično je i sa 127 tisuća mladih (17%) koji se školuju, čime se broj neaktivnih građana spustio na 323.000.

Iva Tomić objašnjava da se 112.000 osoba izjasnilo da ne traži posao i ne radi zbog obiteljskih ili privatnih obveza, dok 105.000 (14%) ističe da ne traže posao jer ne mogu raditi zbog bolesti li invalidnosti. Daljnjih 30 tisuća ne radi i ne traži posao jer se brinu o članovima obitelji, a stvarno obeshrabrenih je 52.500 građana. To su ljudi koji su digli ruke od bilo kakve potrage za poslom jer su uvjereni da ga neće naći. Većinu neaktivnih osoba čine žene (60 posto). Potpredsjednik HDZ-a Damir Jelić ovih je dana optužio Vladu da manipulira podacima o broju nezaposlenih koje gumicom briše iz evidencije, a onda se hvale padom nezaposlenosti. Iva Tomić ističe kako se u zadnja dva kvartala 2014. doista prvi put dogodilo da međunarodna metodologija iz Ankete radne snage pokazuje veći broj nezaposlenih od broja evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje, i to za 35.000. Kako je međunarodna definicija nezaposlenosti dosta stroga, izvodi zaključak da je Zavod za zapošljavanje dosta pooštrio uvjete pod kojima netko može biti registriran na Zavodu.

– Statistički podaci koji dolaze iz različitih izvora zbunjujući su i za stručnjake koji prate to područje i zato bi trebalo pričekati još neko vrijeme za potvrdu da se doista oporavljamo – komentira Iva Tomić.

Mrsić odgovara podacima koji kažu da se povećao broj radnika koji su otišli s burze jer su našli posao, a kao poseban uspjeh navodi 14.228 mlađih od 30 godine koji su u prva četiri mjeseca ove godine zaposleni na neodređeno vrijeme. Porezna uprava potvrđuje da ih je 5391 poslodavac obavijestio da su tijekom prva tri mjeseca ove godine počeli koristiti olakšicu (neplaćanje 17,2% doprinosa) jer su zaposlili mlade radnike. Većina tvrtki – njih 970 – dolazi iz djelatnosti trgovine, 818 tvrtki iz turizma, 799 iz prerađivačke industrije, 612 iz stručnih i znanstvenih djelatnosti te 442 tvrtke iz građevine. Trećina tvrtki koje su zaposlile mlade dolazi iz Zagreba. Još nema podataka Eurostata o broju hrvatskih građana koji su 2014. radili u inozemstvu.